Anksioznost i posledice
Anksioznost je stanje koje karakteriše osećanje straha, preterane brige ili nelagodnosti. Uglavnom uključuje i emocionalne i fizičke senzacije kada je osoba zabrinuta ili uznemirena. Ovo je veoma neprijatno stanje, ali je zapravo normalna telesna reakcija na potencijalnu opasnost ili ugroženost, bila ona stvarna ili zamišljena.
Iako su ovo normalne reakcije tela, ako često doživljavate veoma snažna i dugotrajna osećanja uznemirenosti, kada stvarnih razloga za to nema, to može biti veoma opterećujuća za svakodnevno normalno funkcionisanje.
Anksioznost nije uvek loša. Nekada Vam može pomoći da budete dodatno fokusirani ili Vas motivisati da rešite neki problem koji Vas uznemirava. Ali kada je ona svakodnevna i preplavljujuća, kada Vam utiče negativno na Vaše odnose sa drugim ljudima ili onemogućava svakodnevne aktivnosti, tada je Vaša anksioznost došla u stadijum anksioznog poremećaja.
Uzroci
Anksioznost Vas može navesti da stvari vidite mnogo gore, nego što one zaista jesu i sprečavati Vas da obavljate uobičajene aktivnosti ili navesti da se izolujete od društva. Ona uzrokuje aktivaciju stanja povišene opreznosti, kada opasnost uopšte i ne postoji.
Kod nekih osoba jasan je uzrok anksioznosti, npr. nakon nekog traumatskog događaja, dok kod drugih uzrok može biti nepoznat. To može izazvati dodatni stres kod osobe, jer ako ne znaju koji je uzrok, teže im je da to stanje prevaziđu.
Vrste anksioznosti
U anksiozne poremećaje spadaju: generalizovani anksiozni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP), panični poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), socijalna anksioznost i specifične fobije od nekih konkretnih stvari ili situacija.
Lečenje
Lečenje od anksioznosti podrazumeva redukciju neprijatnih senzacija koje osoba oseća i učenje tehnika da ih samostalno prevaziđe.
Kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT) vam pomaže da prepoznate i promenite Vaše pogrešne obrasce mišljenja koji su uzrok anksioznosti i problematičnih osećanja.
Ovaj tip terapije sastoji se iz dva glavna dela: prvi je kognitivni deo koji se bavi pogrešnim uverenjima, a drugi je bihejvioralni deo koji Vas uči kako da promenite Vašu reakciju na situacije ili stvari koje Vam izazivaju anksioznost.
Kognitivno bihejvioralna terapija
Kognitivno bihejvioralna terapija Vam može pomoći na sledeći način:
Naučićete da prepoznate kada ste anksiozni i kakav Vam to osećaj u telu izaziva.
Naučićete strategije da se nosite sa svojom anksioznošću i tehnike relaksacije koje će Vam pomoći da se izborite sa njom.
Naučićete da se suočite sa svojim strahovima (U stvarnim ili zamišljenim okolnostima).
Pitanja
Da li ste preterano anksiozni možete proveriti pomoću sledećih kratkog testa:
- Da li se osećate kao da ste stalno pod tenzijom, zabrinuti ili na granici nerava?
- Da li Vam anksioznost utiče na poslovne, školske ili porodične obaveze?
- Da li osećate da imate strahove koju nisu racionalni, ali ih se ne možete osloboditi?
- Da li imate strah da će se nešto loše dogoditi ako se određene stvari ne urade na određen način?
- Da li izbegavate svakodnevne aktivnosti ili situacije zato što Vam izazivaju anksioznost?
- Da li očekujete iznenadane, neočekivane napade panike praćene veoma intenzivnim lupanjem srca?
- Da li osećate da se opasnost ili nešto strašno nalazi iza svakog ugla?
Ukoliko imate neke od ovih simptoma i ukoliko su konstantni moguće je da bolujete od anksioznog poremećaja.