Uticaj socijalnih mreža na samopouzdanje
Uticaj socijalnih mreža na samopouzdanje je pitanje kojim se bavi ne samo psihologija, već je i brojni mediji. Veoma često, ono je tema svakodnevnih razgovora ljudi svih generacija.
Socijalne mreže su jedna od glavnih karakteristika modernog doba. Za skoro 2 decenije svog postojanja brzinom svetlosti osvojile su svet. Tako da se prosto pitamo kako smo bez njih, ranije, funkcionisali. Iako ih najčešće koristimo za privatne potrebe, socijalne mreže srećemo i u poslovanju, pa možemo slobodno da kažemo da su zavladale svim sferama našeg života.
Neosporna je činjenica da su socijalne mreže u mnogome olakšale svakodnevne aktivnosti. Zahvaljujući njima brzo i jednostavno možemo da pronađemo sve što nam je potrebno – počev od najnovijih vesti, pa do shoppinga. Njihovom pojavom obnovili smo kontakte sa izgubljenim prijateljima, dok komunikacija sa onima koji ne žive u našem gradu, pa i zemlji, nikada nije bila lakša. I što je najvažnije – potpuno besplatna. Čak i ako želite da prenesete stav o nečemu ili pokažete svoju kreativnu stranu socijalne mreže vam mogu u tome pomoći.
Nažalost, pored neverovatnih mogućnosti, sve više na površinu isplivavaju njihove loše strane. U većini slučajave one se ogledaju kroz izloženost mladih mnogim sadržajima koji nisu u skladu sa uzrastom. To za posledicu ima pojavu novih, neprimerenih navika i kršenja moralnih normi.
Koji je uticaj socijalnih mreža na samopouzdanje otkriva vam psihološko savetovalište Sana.
Ko je najviše pod uticajem socijalnih mreža?
Socijalne mreže imaju gotovo svi. Ipak, najveći korisnici jesu mlađe generacije, prosečne starosti oko 22 godine.
Prvo mesto zauzima Instagram, čak više od 80 odsto. Sledi socijalna mreža koja je namenjena isključivo za komunikaciju – Whatsapp sa 66,1 odsto, dok njenog konkurenta, Viber ima samo 14 odsto korisnika interneta. Najstariji, Facebook koristi skoro svaka druga osoba.
Ono što posebno zabrinjava jeste koliko vremena mladi provode na socijalnim mrežama. Verovali ili ne, preko 40 odsto više od 3 sata u toku dana provode na njima. Tri petine njih dan započinju upravo proveravanjem novosti na nekoj od mreža, takođe mnogi ih koriste pola sata do sat vremena pred spavanje.
Situaciju dodatno otežava činjenica da su adolescenti najosetljivija grupa. Samim tim je uticaj socijalnih mreža na samopouzdanje kod njih veoma izražen.
Pozitivni uticaj socijalnih mreža na samopouzdanje
Budimo realni, naš život se odvija na socijalnim mrežama, pa od načina kako se predstavljamo drugima u mnogome zavisi njihov uticaj.
Naime, kroz digitalni self možemo da očuvamo vlastite vrednosti i integritet, jer predstavlja naše idealno “Ja”. Ujedno, ova virtuelna slika, koju smo formirali na osnovu iskustvo u različitim područjima života i rada može nam pomoći u jačanju samopoštovanja.
Osobe koje su sigurne u sebe i svoje vrednosti mreže koriste kao alat za produbljivanje odnosa sa ljudima koje poznaju. Za razliku od njih, oni koji imaju manjak samopouzdanja nastoje da steknu što veći broj novih prijatelja kako bi stvorili osećaj pripadnosti grupi, što ima za posledicu razvoj kolektivnog samopoštovanja.
Negativni uticaj socijalnih mreža
Korištenje socijalnih mreža može povećati nivo narcisoidnosti, ističući u prvi plan važnost fizičkog izgleda. Problem komplikuje postojanje brojnih beauty filtera, što neretko, doprinosi nezadovoljsvu vlastitim telom, pa ne čudi što su ulaganja u izgled oba pola kulminirala, jer svako želi da dostigne „lažnu“ lepotu koja je predstavljena mrežama.
Koliki je uticaj socijalnih mreža na fizički izgled najbolje govori podatak da već devojčice od 7 godina su okupirane vlastitim telom. Sa godinama ovaj stav se sve više ispoljava, zapostavljajući uspehe na drugim poljima i lični razvoj, pa u jednom trenutku dolazi do pada samopozdanja. Što dalje ostavlja traga na mentalno zdravlje.
Istraživanja su pokazala da 90 odsto aktivnih korisnika socijalnim mreža pati od nekog oblika depresije, anksioznosti, a neki imaju i suicidne misli. Dok su bulimija i anoreksija sa jedne i prejedanje na nervnoj bazi sa druge strane postale svakodnevna pojava.
Imajući u vidu ovu poražavajuću situaciju, moramo da naučimo kako da se oslobodimo uticaja socijalnih mreža. U tome vam može pomoći psihološko savetovalište Sana.
Pročitaj VišeZnakovi da bi trebalo da potražite pomoć psihoterapeuta
Znakovi da bi trebalo da potražite pomoć psihoterapeuta su prisutni, samo na njih treba obratiti pažnju.
Stres je nešto sa čime se svi nosimo, verovatno svakodnevno, pa ne čudi što mnogo od nas osećaju kao da je on sam deo života koji moramo iskusiti, a ne nešto što bismo trebali da pokušamo da popravimo, jer može biti opasno.
Osim stresa, svako od nas je, makar jednom, iskusio razočaranje, prekomernu brigu, promene raspoloženja i druge oblike emocionalnog nemira. Oni su, najčešće, posledica profesionalnog neuspeha, odbijanja, finansijskih problema, loših odnosa ili ličnog gubitka.
Ova stanja su, obično, privremenog karaktera. Međutim, kada potraju mogu da dovedu do ozbiljnih problema kao što su anksioznost, depresija, pa i do razvoja neke psihosomatske bolesti.
Stanje dodatno otežava činjenica da mnoge signale koje nam telo šalje ne umemo da protumačimo. Zbog toga vam psihološko savetovalište Sana otkriva koji su karkateristični znakovi da bi trebalo da potražite pomoć psihoterapeuta.
Fizičke tegobe za koje ne postoji objašnjenje
Kada se razmatraju znakovi da bi trebalo da potražite pomoć psihoterapeuta najrasprostranjeniji su oni koji su vezani za naše zdravlje. Nemojte da zaboravite da su um i telo povezani, pa da su, ponekad, medicinski simptomi koji se ispoljavaju, zapravo, znak da nam je narušeno mentalno zdravlje.
Pre svega, to su tegobe sa varenjem i probavom. Naša creva su više povezana sa mozgom nego što mislimo, pa višak stresa, anksioznosti i depresije može da izazove mučninu u stomaku. Takođe, česte i neobjašnjive glavobolje, koje nisu uspeli da dijagnostifikuju lekari ukazuju da rešenje treba tražiti u psihoterapiji.
Više ne uživate u aktivnostima koje ste obično radili
Ljudi koji se bore sa psihološkim ili emocionalnim problemima često se osećaju odvojeno i otuđeno od života. Zbog toga gube interesovanje za stvari koje su obično voleli da rade, bilo da se radi o hobijima ili druženju. Upravo su trajna nezainteresovanost i osećaj unutrašnje praznine znaci ne samo depresije i usamljenosti, već i fizičkog i psihičkog zlostavljanja.
Gubitak interesovanja, neretko, prati osećaj kao da stalno radite istu stvar iznova i iznova sa istim negativnim rezultatom. Vremenom, prestajemo da se bavimo i svakodnevnim obavezama na poslu, školi i u porodici.
Poteškoće u regulisanju emocija
Svakako, neki ljudi su emotivniji od drugih, a to ne mora uvek značiti da im je potrebna terapija. Ali ako se osećate kao da ne znate kako da naterate sebe da prestanete da plačete ili ako ne možete da kontrolišete svoj bes, nemojte se stideti da potražite savet psihologa.
Naše društvo govori samo o pozitivnim emocijama, poput radosti ili sreće, pa ne znamo koja je razlika između poremećaja raspoloženje i normalne tuge, niti kako da se nosimo sa nečim težim, a još manje kako da kontrolišemo stres.
S obzirom da se oni gomilaju u nama, postoji rizik da se u jednom trenutku dogodi eksplozija, pa postajete, bez razloga, razdražljivi ili besni. Ovakvo ponašanje se, pak, negativno odražava na našu sliku o svetu, kao i na sliku drugih o nama samima, dovodeći do daljih frustracija. Istovremeno, mogu biti i prikriveni znak depresije.
Ukoliko ste primetili neki od navedenih znakova, nemojte čekati da se problem produbi. Već potražite pomoć u psihološkom savetovalištu Sana, a na vama je da izaberete klasično ili online savetovanje.
Pročitaj Više
Genogram – analizom porodice do novih infomacija o Vama
Genogram predstavlja svojevrsnu mapu porodičnog života.
Porodica je osnova životnih puteva formiranih kroz vreme. U pitanju je, zapravo, beskrajni lanac koji s generacije na generaciju prenosi biološko, psihološko i socijalno nasleđe. Upravo ovaj skup vrednosti čini je autentičnom.
Istovremeno, ona je uslov za formiranje međusobnih odnosa među članovima, što znači da ne nasleđujemo samo izgled predaka, već i ponašanje, etički kodeks, odnos prema novcu i drugim materijalnim stvarima.
S obzirom da je porodica celina, svaka promena kod jednog njenog člana utiče na ostale. Odnosno, na promenu čitavog sklopa porodice, preteći ponekad da dovede do njenog raspada.
Srećom, konflikti i svi drugi porodični problemi se mogu izbeći ukoliko smo upoznati sa našim porodičnim “skeletom” – genogramom.
Šta je genogram?
Genogram, poznat i kao McGoldrick–Gerson studija, Lapidusova šema ili porodični dijagram, je slikoviti prikaz porodičnih odnosa i istorije bolesti neke osobe. On prevazilazi tradicionalno porodično stablo, jer prikazuje povezanost, relacije i istoriju u najmanje tri generacije porodičnog sistema. Na taj način omogućava korisniku da vizualizuje nasledne obrasce i psihološke faktore koji interpunktiraju odnose, pa se može koristiti za identifikovanje ponavljajućih obrazaca ponašanja i prepoznavanje naslednih tendencija.
Ovaj instrument razvio je 70-ih godina američki psihijatar Murray Bowen kao deo svog porodičnog sistema vrednosti. Njegovu ideju dalje su razvijali putem kliničkih istraživanja Monica McGoldrick i Randy Gerson, da bi pravu primenu dobila tek 1985. objavljivanjem knjige pod nazivom “Genogrami: procena i intervencija”.
Zahvaljujući njihovoj interpretaciji genogrami se postali sastavni deo psihologije. Ovu metodu koristi, pre svega, sistemsko porodična psihoterapija. Mada se sreću i u medicini, socijalnom radom, genetskim istraživanjima, pa i u obrazovanju.
Šta sadrži genogram?
S obzirom da je genogram više od klasičnog rodoslova on obuhvata mnoštvo informacija o datoj porodici, pri čemu nije potrebno navoditi imena već srodnički odnos.
Prikaz sadrži demograske informacije vezane za uzrast, zanimanje i obrazovanje svakog člana. Zatim, funkcionalne informacije kao što su zdravstveno stanje i bolesti. Takođe, njime su obuhvaćeni najvažniji događaji, poput preseljenja, uspeha, gubitaka, ali i porodični odnosi prema stepenu bliskosti.
Genogram ima karakterističnu šemu crtanja. Muškarci su predstavljeni kvadratom, ženske osobe krugom, dok se članovi porodice koji su na putu da se rode označaju trouglom. Kako u prikazu učestvuju i preci, precrtani simboli ukazuju na njih, tj. da ti članovi porodice nisu živi. Upisavanje se vrši sa leva na desno po redosledu rođenja, tako da se na levoj strani dijagrama nalazi otac, a na desnoj majka.
Veze u porodici predstavljene su različitim linijama, pa puna linija sugeriše brak, a isprekidana da je reč o vanbračnoj zajednici. Ukoliko se na bračnoj liniji nalazi jedna kosa crta trenutno je došlo da rastanka, a 2 kose crte govore da je nastupio razvod.
Kako se tumači genogram?
Genogaram daje jasni skrining jedne porodice. Samim tim i osnovni izvor problema, pa ima značajnu ulogu u rešavanju potisnutih, ali i trenutnih konflikata.
Posebno ako se ima u vida da porodice smatraju da je samo jedna osoba nosilac problema, a ne da oni proističi iz kompleksnih međusobnih odnosa.
U tumačenju se posebna pažnja obraća i na sredinu i kulturu, jer i okruženje ima spoljašnji uticaj porodicu.
Ukoliko u vašoj porodici vladaju nesuglasice koje ne možete sami da rešite može vam pomoći klasično ili online savetovanje u psihološkom savetovatolištu Sana.
Pročitaj Više
Prednosti timskog rada
Prednosti timskog rada su ogromne.
Iako sposobnosti svakog zaposlenog u ostvarivanju uspeha kompanije nisu zanemarljive, ipak u prvi plan treba staviti čitavu organizaciju.
Naime, savremeno doba donosi konstantni razvoj preduzeća, pa se javlja potreba za sve većim brojem zaposlenih. Istovremeno, pred menadžmentom se postavlja pitanje kako ih međusobno koordinirati kako bi se postigli zadati ciljevi. Upravo to je moguće timskim radom, pa ne čudi što se on smatra najboljim načinom organizovanja posla.
Zapravo, snaga jedne kompanije se ogleda u dobrom upravljanju u timu, ali i potpunoj integrisanosti svih članova i zalaganju svakog pojedinca u zajedničkim naporima.
Koje su prednosti timskog rada otkriva vam u ovom blogu psihološko savetovalište Sana.
Šta je timski rad?
Prema definiciji pod pojmom timski rad podrazumeva se: “rad više stručnjaka na postizanju zajedničkog cilja”. Odnosno, u pitanju je oblik formalne organizacije zajedničkog rada manjeg ili većeg broja ljudi, koje povezuju postavljeni zadaci i ciljevi, kao i isti motivi i interesi.
Još u davna vremena čovek je znao da pojedine poslove ne može sam da obavi, pa je tražio pomoć od društva, tako da možemo slobodno da kažemo da je svojevrsni oblik timskog rada postojao pre više stotina godina.
Ipak, tek u 20. veku jasno je postavljen njegov model u poslovnom svetu. Tome je doprinela Hawthorne studija koja je sprovedena 20-ih i 30-ih godina. U njoj su bili istaknuti pozitivni aspekti timskog rada u privrednim oblastima. Vrlo brzo prepoznale su ih brojne kompanije te su prešle sa tipične proizvodne trake na savremenije organizacione strukture visokih performansi.
Prednosti timskog rada u pogledu ostvarivanja ciljeva
Glavna prednost timskog rada jeste da svaki posao čini lakšim. Razlog za to leži u činjenici da tim predstavlja skup znanja i iskustava pojedinaca u njemu.
Kroz zajedničko zalaganje i, pre svega, otvorenu komunikaciju svaki zadatak biće obavljen efikasnije, pa stručnjaci naglašavaju da se odgovor na pitanje: “kako povećati produktivnost zaposlenih”, krije upravo u timskom radu.
Da bi tim, zaista, dovodio do kvalitetnih rezultata neophodno je međusobno uvažavanje kolega. To znači da bilo kakve socijalne, kulturološke i obrazovne razlike, kao i sopstvene želje treba ostaviti po strani. Jer je akcenat na ono što je najbolje za organizaciju, a ne za pojedinica.
Imajte u vidu da je ovakvo razmišljanje jedini način da pružite maksimum u oblasti za koju ste stručni. Ujedno, on je sigurni put da se stvore bolji odnosi u radnom okruženju.
Prednosti timskog rada u pogledu ličnog razvoja
Verovali ili ne, timski rad započinje dolaskom na posao. Počev od prve zajedničke kafe, preko pauze, pa do druženja nakon radnog dana – svaki trenutak sa kolegama jača osećaj pripadnosti, što dovodi do motivacije da se dodatno zalažete ne samo za uspeh kompanije, već i za sopstveno napredovanje.
Čak su i konflikti u radnom okruženju osnova da sagledate različita mišljenja svojih saradnika, koja će vam omogućiti da razvijete kreativnost u rešavanju problema, dok će vas razmena znanja sigurno stimulisati na individualno učenje u okviru grupe.
Ukoliko niste naučili kako da upravljate ili budete deo tima, klinički psiholog Mr Ana Gligorić vam može pomoći u tome.
Pročitaj Više
Domino efekat
Domino efekat predstavlja lančanu reakciju u kojoj neki uzrok izaziva posledicu, a ona nove posledice i tako redom sve do kraja lanca.
Naime, domino efekat navodi da kada promenite jedno ponašanje, aktivirate lančanu reakciju i izazivate promenu u povezanim ponašanjima.
Šta je zapravo domino efekat?
Nedavne studije su dokazale da kada su ljudi smanjivali količinu slobodnog vremena sedeći svakog dana, smanjivali su i dnevni unos masti. Ljudima nikada nije izričito rečeno da jedu manje, ali su se njihove prehrambene navike poboljšale, jer su manje vremena provodili na kauču jedući nezdravu hranu. Jedna navika je dakle dovela do druge, tj, jedan domino uslovio je pojavu sledećeg.
Verovatno ćete, ukoliko obratite pažnju, slične obrasce primeniti i u svakodnevnom životu. Najbolji primer je recimo, ukoliko se držite navike da svakodnevno idete u teretanu, onda kao prirodan sled događaja jeste da ste koncentrisaniji na poslu i noću mirnije spavate, vaše samopouzdanje se povećava, iako vam nikada nije bio plan da poboljšate bilo koje od ovih ponašanja.
Dakle, nikada ne možete promeniti samo jedno ponašanje. Naše ponašanje je međusobno povezano, pa kada promenite jedno i drugo se menja.
Domino efekat se javlja iz dva razloga
Prvi je da su mnoge navike i rutine koje čine naš svakodnevni život, povezane jedna sa drugom. Između sistema života postoji zapanjujuća povezanost i ljudsko ponašanje nije izuzetak. Upravo ta povezanost je suštinski razlog zašto izbori u jednoj oblasti života mogu dovesti do iznenađujućih rezultata u drugim oblastima, bez obzira koje planove pravite.
Drugi razlog je da domino efekat koristi jedan od osnovnih principa ljudskog ponašanja, a to su posvećenost i doslednost. Suština je u tome da ako se ljudi posvete nekoj ideji ili cilju, čak i ako u to ne ulažu previše napora, velika je verovatnoća da će tu ideju ispoštovati, jer su zapravo taj cilj ili ideja usklađeni sa slikom o sebi samima.
Ova vrsta domino efekta dovodi i do promena u ličnim uverenjima. Kako jedna domina padne, počinjete da verujete u nove stvari u vezi sebe i na osnovu toga gradite i nove životne navike.
Pravila domino efekta
Domino efekat nije samo pojava koja se događa, uz pomoć njega nešto zaista možete stvoriti. U vašoj je moći da pokrenete lančanu reakciju dobrih navika izgrađenih novim vrstama ponašanja, koje prirodno vode do sledećih uspešnih akcija.
Postoje zapravo tri osnovna pravila za ostvarenje domino efekta.
Prvo počnite sa onim sa čim ste najviše motivisani. Započnite sa malim promenama ponašanja i budite dosledni u tome. Na taj način ne samo da ćete osećati lično zadovoljstvo jer ste promenii ponašanje, već će vam otvoriti gomilu mogućnosti za sva ona dešavanja koja su povezana vašom promenom.
Ne zaustavjajte se na tome. Odmah pređite na sledeći zadatak za koji ste motivisani da uradite. Neka vas uspeh pri završetku jednog zadatka direktno vodi u završavanje drugog. Svakim ponavljanjem i uspehom bićete oduševljeni novom slikom o sebi koju stvarate.
Ukoliko sumnjate u svoje sposobnosti , rasčlanite stvari na manje delove. Dokle god iskušavate svoje nove navike, usresredite se na to da budu male i upravljive. Domino efekat se odnosi na napredak a ne na rezultate. Jednostavno održite zamah. Neka se domino ponovi dok jedan postupak automatki obara i uslovljava sledeći.
Ukoliko jedna navika ne dovede do sledeće, to je zato što se ne pridržavate gore navedena tri pravila. Postoji mnogo načina koji dovode do domino efekta. Usresredite se na ponašanje koje vam je bitno i radite na njemu.
Ukoliko vam je potrebna pomoć u razbijanju loših i stvaranju dobrih navika potražite pomoć psihologa.
Uz pomoć saveta psihologa videćete kako male promene u ponašanju mogu dovesti do izvanrednih rezultata.
Ukoliko niste u mogućnosti da dođete do nas zbog aktuelne situacije sa virusom Covid 19, na raspolaganju vam stoji skype savetovanje, gde u sigurnosti i toplini svoga doma možete obaviti diskretan razgovor sa psihologom o svim problemima koje imate.
Pročitaj Više
Kako pobediti neodlučnost
Kako pobediti neodlučnost? Pitanje koje sve veći broj ljudi postavlja.
Da li da raskinem vezu u kojoj nema više emocija ili ne? Da li da napustim loše plaćen posao ili da trpim jer nemam bolju ponudu? Da li da odem iz zemlje ili ostanem iako smatram da ovde ne mogu da napredujem? Ova i slična pitanja, zaista, stvaraju dilemu. Ipak, neodlučnost koja proizilazi iz njih navodi nas na razmišljanje, jer je reč o važnim odlukama, koje mogu da dovedu do velikih promena u životu.
Međutim, problem nastaje kada je neodlučnost prisutna svakodnevno, tada onemogućava donošenje i najosnovnijih odluka, kao što je izbor jela u restoranu ili kupovinu kafe u marketu.
Nažalost, moderno doba donelo je obilje informacija i opcija. Čime dodatno otežava donošenje odluke osobama koje nemaju poveranja u same sebe, odnosno u svoju sposobnost odlučivanja. S obzirom da je prisutan strah od greške u izboru, odluku prepuštaju bližnjima ili, pak, traže pomoć na internetu. Drugi su, pak, u stalnoj potrazi za boljim, što na kraju dovodi do veće neodlučnosti, ali i do kajanja i nezadovoljstva. Mada nije redak slučaj da se razvije i prokrastinacija, tj. odlaganje donošenja odluke, samim tim i izvršenja obaveza koje su vezane za nju.
Imajući u vidu kompleksnost problema, psihološko savetovalište Sana vam daje odgovor na pitanje: “kako pobediti neodlučnost”.
Naučite da prepoznate svoju neodlučnost
Neodlučnost karakteriše određeno ponašanje. Naime, prilikom razmatranja različitih opcija može se javiti panika, preznojavanje, stezanje pesnica, pa i grčenje mišića, pa je prvi korak otkrivanje manifestacija koje se javljaju kada pred sobom imate neki izbor. Tek kada naučite da prepoznate strah od bolje opcije možete krenuti u rešavanje problema.
Unutrašnji konflikti leže u neodlučnosti. Zato stručnjaci preporučuju da prestanete da stalno tragate za boljim i boljim opcijama, već da se posvetite ishodu koje će doneti neka odluka. U tome vam mogu pomoći 2 pitanja.
Prvo jeste: “šta je najgore što može da mi se desi ako odmah donesem odluku”. Pri tome ne treba da smišljate najgori scenario u životu, već kakve negativne posledice može da donese izbor. Ovo pitanje, zapravo, ima za cilj da vas navede na razmišljenje kako da prebrodite potencijalne poteškoće donete odluke.
Drugo pitanje vezano je za nedonošenje ikakve odluke. Tačnije: “šta je najbolje što može da mi se desi ako odluku uopšte ne donesem”. Možda ćete uvideti da ne postoji, što će vas motivisani i da napravite izbor.
Kako pobediti neodlučnost? Naučite da donosite odluke
Donošenje odluke, kao i svaka navika u životu, se vežba, pa što više odluka donesete, to će vam svaka sledeća bika lakša i obrnuto.
Neodlučni ljudi ovaj proces treba postepeno da razvijaju. Poželjno je da, najpre, donosite jednostvane, koje ne utiču drastično na život. Tako, na primer, sledeći put kada poželite da odgledate film, pustite prvi koji vam je pao na pamet.
Uvidećete kako ovaj izbor ne deluje nimalo zastrašujuće, pa ćete vrlo brzo moći da prihvatite i teži ishod.
Kako pobediti neodlučnost? Prihvatite “dovoljno dobru opciju”
Često nesvesno komplikujemo stvari. Verovali ili ne, razlog za to jeste težnja da idemo linijom manjeg otpora, čak i kada mislimo da se maksimalno trudimo.
Neodlučnost možemo pobediti ako shvatimo da su najjednostavniji izbori i najbolji. Umesto da stalno tražimo bolje treba da sledimo savet umetnika Mikelanđela da male stvari čine savršenstvo. To znači da treba da prihvatimo i dovoljno dobru opciju, jer će iz nje proisteći nove mogućnosti.
Nemojte da dozvolite da vam neodlučnost “kroji” život. Ukoliko ne možete sami da se izborite sa njom potražite pomoć kliničkog psihologa Mr Ane Gligorić.
Pročitaj Više
Online savetovanje
Online savetovanje je postalo jedna od najtraženijih terapija.
Život svakog čoveka ispunjen je kako srećnim, tako i tužnim trenucima. Zapravo, ne postoji osoba na svetu koja se u jednom periodu nije suočila sa teškim situacijama. Gubitak bliske osobe, razvod, ozbiljne bolesti, egzistencijalna pitanja, pa i konflikti u radnom okruženju postali su naša svakodnevnica.
Iako se sa ovim i sličnim događajima uspešno nosimo, doza stresa koju oni donose može u jednom momentu da nas slomi. Tek tada se, zaista, vide koje su posledice po fizičko i mentalno zdravlje oni ostavili.
Nažalost, mnogi od nas ni tada neće potražiti stručnu pomoć. Razlog za to jeste uverenje da su saveti psihologa neophodni samo ljudima koji pate od teških psihičkih poremećaja, što je velika greška.
Imajte u vidu da psihološko savetovanje ima mnogo šire polje delovanja. Naime, ono nam može pomoći da prebrodimo trenutne probleme. Takođe nam pomaže da spoznamo sebe kako bismo ostvarili bolju komunikaciju sa drugima i postigli postavljene ciljeve.
Šta je online savetovanje?
Online savetovanje predstavlja pružanje usluga profesionalnog savetovanja koje se ne odvija uživo, tj. ličnim kontaktom. Obično se vrši putem e-mail-a, poruka, skype-a, video poziva preko drugih komunikatora, pa i chat-om preko društvenih mreža. Odnosno, ova vrsta savetovanja obuhvata svaku komunikaciju sa psihologom koja se uspostavlja pomoću interneta.
Razvoj interneta, društvenih mreža i brojnih aplikacija doprineli su da online savetovanje postane rastući trend. Međutim, ovaj koncept nije u potpunosti nov. Verovali ili ne, primenjuje se decenijama unazad. Njegovi počeci vezuju se za 1972. godinu kada je obavljena prvi psihoterapija između naučnika na Stanfordu i UCLA.
Ipak, pravi razvoj usledio je 1993. godine kreiranjem sajta Depression Central. Upravo je ovaj sajt za podršku ljudi koji pate od depresije inicirao umrežavanje tada vodećih psihijatrijskih klinika, da bi vremenom nastao poseban vid pojedinčnog savetovanja.
Kome je namenjena ova vrsta savetovanja?
Online savetovanje je pogodno za svakog. Posebno za osobe koje nemaju dovoljno vremena za odlazak kod psihologa ili često putuju. Pravo je rešenja za stanovnike koje žive u manjim mestima gde ne postoji psiholog, kao i za one koje su se skoro preselili u drugu zemlju, pa nedovoljno poznavanje jezika stvara jezičku barijeru.
Ova vrsta savetovanja je jedini izbor osobama sa invaliditetom i drugim smetnjama koje im otežavaju kretanje, koje pate od agorafobije ili se stide da uživo govore o svojim problemima.
S obzirom da je jedna od prednosti skype savetovanja, kao i svakog drugog online savetovanja, poštovanje intimnosti, možemo slobodno da kažemo da je idealno za sve koji preferiraju potpunu anonimnost i udobnost svoga doma.
Online savetovanje za vreme pandemije korona virusa
Već 11 meseci svet je okupirala pandemija korona virusa. Opaka bolest pokazala je svoju neverovatnu moć, ostavljajući za sobom milione bolesnih i mrtvih, ujedno primorala nas se naviknemo na sasvim novi ritam.
Stalni natpisi u novima, kao i strepnja za svoje i zdravlje bližnjih uticali su da se kod pojedinih ljudi razvije anksioznost. Druge je, pak, socijalna distanca dovela do depresivnih misli, dok je rad i pohađenje nastave od kuće u nekim porodicama doveo do ispoljavanja potisnutih problema, koji su odavno trebali da budu rešeni, pa ne čudi što je skype savetovanje u vanrednoj situaciji postalo i više nego potrebno mnogima.
Nemojte da vas bilo koji razlog spreči da potražite stručnu pomoć. Psihološko savetovališta Sana vam stoji na raspolaganju za svaku vrstu savetovanja, uključujući i putem interneta.
Pročitaj VišeKlimaks
Klimaks predstavlja period u životu žene u kome žensko telo prolazi kroz tranziciju od sposobnosti za reprodukciju do njene nesposobnosti.
Život svake žene obeležavaju 2 značajna ciklusa. Prvi jeste ulazak u polnu zrelost, tj. mogućnost organizma da rađa. Dok drugi predstavlja prestanak reproduktivne moći, što znači da nijedna pripadnica lepšeg pola ne može da izbegne klimaks, jer je on prirodni tok starenja.
Iako se procenjuje da gotovo 25 miliona žena godišnje prođe kroz ovo stanje, o njemu se još uvek retko govori. Zbog toga vam psihološko savetovalište Sana skreće pažnju na promene koje donosi.
Kada počinje klimaks?
Prema definiciji klimaks počinje između 48. i 50. godine. Mada tačnu godinu nije moguće odrediti, jer na njega utiču brojni faktori. Pre svega, važnu ulogu ima genetika, mada i sam način života utiče na početak klimaksa. Stres, neredovna fizička aktivnost, pušenje, nedostatak sna samo su neki od faktora koji remete prirodnu ravnotežu hormona u telu, što za posledicu ima skraćivanje reproduktivnog perioda žena.
Nažalost, postoje i slučajevi preranog ulaska u klimaks, čak pre 40. godine. Razlog tome jesu razne intervencije na jajnicima, hemioterapija, autoimune bolesti i drugi faktori koji oštećuju tkiva jajnika.
Do kojih promena u telu dovodi klimaks?
Klimaks najavljuje neuredan ciklus. Odnosno, produženi ili skraćeni, neregularno krvarenje, pa i izostanak menstruacije da bi se nakon nekoliko meseci ponovo javila.
Međutim, menopauza utiče na čitavo telo, donoseći brojne promene. Kako jajnici proizvode manju količinu estrogena, hipofiza pokušava da nadoknadi nedostatak, što se ispoljava iznenadnim naletima vrućine sa preznojavanjem, oni mogu da traju i 10 minuta. Pored ovog prepoznatljivog simptoma može se javiti i lupanje srca, koje je izazvano promenama nivoa hormona, mada se neretko javlja i probadanje u grudima, koje podseća na bolest srca.
Mokraćne infekcije, kao i inkontinencija, usled slabljenja mišića u karlici česti su problemi žena u ovom dobu. Takođe, nastaju problemi sa kilogramima i opušteni mišići, ma koliko vremena provodile vežbajući.
Vidljive su i promene na koži i kosi. Naime, nekada blistava koža lica gubi svežinu i postaje suva. Dok kosa gubi sjaj, a dlaka postaje lomljiva. Moguće je i pojačano opadanje kose.
Kako klimaks utiče na mentalno zdravlje?
Većina žena, obično, veću pažnju obraća na fizičke promene klimaksa, ali ni psihološke nikako ne treba zanemariti. Promena nivoa hormona dovodi do nervoze, razdražljivosti, nesanice, oscilacija u raspoloženju, pa i anksioznosti.
S obzirom da se menja i socijalna uloga žene, pripadnice lepšeg pola se ne osećaju više ženstveno i gube samopouzdanje, pa ne čudi što je depresija čest pratilac klimaksa. Najnovija istraživanja su pokazala da je rizik od pojave depresije čak 14 puta veći kod žena u ovom periodu, posebno kod onih koje su i ranije imale depresivne krize ili su rađale posle 40-te godine života.
Depresiju karakteriše potištenost, strepnja, napetost, ranjivost, plačljivost. Zatim, gubitak interesovanja za hobije i stvari koje su ih nekada ispunjavale, hronični umor, pad koncentracije, kao i osećaj krivice i manje vrednosti. Kako je nemoguće samostalno se izboriti sa ovim problemom, neophodna je stručna pomoć.
Dočekajte spremno klimaks, potražite savete psihološkog savetovališta Sana.
Pročitaj Više