
Konflikti
Konflikti u radnom okruženju, porodici, među prijateljima sastavni su deo života.
Zapravo, mnogi nesporazumi u međuljudskim odnosima obeležavali su čitave dekade, dovodeći do ratova, političkih sukoba, previranja, pa možemo slobodno da kažemo da su konflikti u određenim situacijama uticali na tok istorije. Zbog čega su i danas tema izučavanja ne samo psihološke, već i sociološke i organizacione nauke, mada ovaj fenomen budi pažnju i samih građana, jer zadire u temelje ljudske prirode.
Naime, konflikti u izvesnoj meri određuju suštinu čoveka, pa se postavlja pitanje da li se oni mogu sprečiti i kako se njima može upravljati.
Šta su konflikti?
U najužem shvatanju, konflikt je svaki sukob koji karakterišu suprotni motivi, tj. različiti smerovi delovanja. U njegovoj osnovi leže oprečni interesi ili ciljevi suprostavljenih strana. Ovi sukobi ugrožavaju zadovoljenje neke od potreba čoveka, izazivajući frustracije. Što znači da su izvori konflikata psihološke, a ne socijalne prirode kako mnogi misle.
Iako postoje različite vrste konflikata, poput emotivnog, konflikta vrednosti, interesa i sl, psiholog Kurt Levin je sve njih podelio u 3 grupe, a to su konflikti dvostrukog privlačenja, konflikti dvostrukog odbijanja i konflikti istovremenog privlačenja i odbijanja.
Konflikti dvostrukog privlačenja nastaju kada čovek mora da se opredili za jedan od dva privlačna cilja. Na primer, ženi se sviđaju dve haljine, ali ima novca samo za jednu, pa mora da kupi jednu od te dve.
Konflikti dvostrukog odbijanja nastaju kada osoba mora da izabere jednu od dve neprijatne situacije, pri čemu nikako ne može obe da izbegne. Na primer, kada odlažete da bliskoj osobi saopštite tužnu vest, a opet ne želite da je lažete.
Konflikti istovremenog privlačenja i odbijanja manifestuju se suprotnim, ambivalentnim osećanjima prema nekom predmetu ili osobi. Tipičan primer je dete koje želi da se igra sa psom, ali ga se istovremeno i plaši.
Kako nastaju konfliti?
Konflikti se razvija kroz 5 faza. U prvoj se stvaraju uslovi koji pogodoju za sukob, pa je reč samo o latentnom konfliktu. Druga je faza doživljaja konflikta. Ona nastaje kada jedna od strana postaje svesna mogućeg konflikta, pa počinje da mu pripisuje lični doživljaj, odnosno unosi svoje emocije tako da se javlja tenzija, nelagoda, napetost, ali i strepnja, razočaranje, briga.
Sledi faza otvorenog konflikta. Tada su obe sukobljene strane jasno definisale svoje ciljeve. S obzirom da su oni različiti dolazi do određenih akcija. Obično je u pitanju međusobno okrivljavanje. Upravo su u ovoj fazi emocije najjače, pa postoja opasnost da se verbalni konflikt pretvori u nasilje.
Poslednja, postkonfliktna faza nastaje kada se sukobljene strane suoče sa posledicama i uvide da konflikt produbljuje problem, tada su spremne da pronađu zajedničko rešenje sukoba.
Da li je svaki konflikt destruktivan?
Destruktivni konflikti sprečavaju napredovanje pojedinca ili grupe. Neretko kao posledica može da nastane manjak samopouzdanja, prolongirani bes, ali i razni strahovi i depresivne misli.
Za razliku od njih, postoje i konstruktivni konflikti, u njima glavnu ulogu igra nenasilna komunikacija. Ona omogućava realno sagledavanje ciljeva i motiva i aktivnu razmenu informacija i mišljenja. Na taj način je sukob kanalisan u motivaciju za postizanjem rešenja, što doprinosi ličnom razvoju i pojedinca i grupe.
Ukoliko ne možete sami da upravljate konfliktima, potražite pomoć psihološkog savetovališta Sana.
Povezani Postovi
Kriza srednjih godina kod žena
Kriza srednjih godina kod žena je čest problem sa kojim se suočavaju pripadnice...
Kupoholija
Kupoholija je bolest 21. veka. Šoping je mnogim ženama omiljena aktivnost. On...
Ambivertna ličnost – Kako je prepoznati i koje su njene prednosti?
Ambivertna ličnost predstavlja spoj ekstrovertne i introvertne osobe. Koncept...
Depresija nakon razvoda – Put kroz faze bola i put ka oporavku
Depresija nakon razvoda može biti duboko emotivno iskustvo koje menja...