Melatonin – Hormon koji utiče na fizičko i mentalno zdravlje
Melatonin je hormon koji u mozgu luči epifiza (pinealne žlezda). U manjim količinama proizvode ga i epitelne ćelije, ćelije koštane srži i limfociti. Takođe, lučenje se obavlja u crevima kada su prazna. Sreće se i u pojedinim namirnicama, kao što su sok od višnje, orašasti plodovi, kukuruz, pirinač, paradajz, brokuli, špargla, jagode, maslinovo ulje.
Ime melatonin potiče od grčke reči melas, što u prevodu znači “crno”. Time je ukazana njegova veza sa mrakom, tj. noćnim satima, zbog čega se naziva i “hormon spavanja” ili “Drakula hormon”. Poznat je i pod nazivom “hormon mladosti”. Razlog za to leži u otkriću da se njegova koncentracija u organizmu tokom godina života smanjuje.
Koji značaj ima melatonin na fizičko i mentalno zdravlje čoveka otkriva vam psihološko savetovalište Sana.
Melatonin reguliše naš unutrašnji sat
Glavna uloga melatonina je da nam obezbedi zdrav i okrepljujući san. Naime, ovaj hormon pomaže mozgu da odredi koje je doba dana, registrujući signale iz prirode, tj. sunčeve zrake, svetlo i toplotu. Na taj način omogućava telu da se pripremi za spavanje.
Upravo se zato nivo melatonina u krvi povećava predveče i dostiže maksimum tokom noći. Koncentracije oko ponoći mogu biti i do 10 puta veće od dnevnih. Da bi u jutarnjim časovima počelo postepeno opadanje koje se nastavlja u toku dana, sve do večeri.
Nažalost, ravnoteža u koncetraciji hormona je kod mnogih ljudi poremećena. Posebno kod onih koji rade noću ili usled letenja često menjaju vremenske zone, mada nije redak slučaj da problem u balansu nivoa izazove i veštačko osvetljenje koje dolazi od navike spavanja pokraj upaljenog televizora, kompjutera, kao i bilo kod drugog izvora svetlosti koji remeti ostvarivanja potpunog mraka tokom noći. Sve ovo utiče na regulisanje normalnog ciklusa spavanja i cirkadijalnog ritma.
Hronična neispavanost kao posledica nedostatka melatonina
Svima je dobro poznato da je miran san osnova za zdrav život. Samim tim narušena koncetracija melatonina dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Problemi sa snom, insomnia, u slučaju da dugo traju, negativno deluju na moždane funkcije, pa su poremećaji raspoloženje, razdražljivost, pad koncentracije i zaboravnost tipične posledice nesanice. Međutim, vremenom u opasnost dolaze delovi mozga koji kontrolišu govor, pamćenje, racionalno zaključivanje, planiranje i osećaj za vreme. Tako da smanjena koncentracija melatonina indirektno utiče ne samo na kognitivno funkcionisanje, već i na emocionalno, stvarajući pogodno tlo za razvoj psihičkih tegoba, kao što su depresija i anksioznost.
Važnost očuvanja lučenja i funkcija melatonina
Iako se melatonin vezuje najčešće za spavanje, on ima višestruki značaj, pre svega, učestvuje u regulaciji aktivnosti enzima i hormona koji su povezani sa metabolizmom. Zapravo, bez njega ne bismo znali kada smo gladni i žedni, kao i kada trebamo ići u toalet.
Ujedno, melatonin je ključni deo imunog sistema, jer oslobađa organizam od viška slobodnih radikala. Time nas štiti od prehlada, virusa i infekcija, ali i od migrene, kardiovaskularnih bolesti, srčanog i moždanog udara. Najnovija istraživanja pokazala su da ima važnu ulogu u sprečavanju pojave raka, Parkinsonove i Alchajmerove bolesti.
Ukoliko imate problema sa snom, psihološko savetovalište Sana vam može pomoći. Pored savetovanja uživo postoji i mogućnost skype psihološkog savetavanja.
Pročitaj Više
6 razloga zašto je smeh najbolja terapija
Smeh je najbolji način da sebi popravimo dan, ali pored toga on ima i velike benefite na naše kako fizičko, tako i mentalno zdravlje.
Svako od nas je osetio nekada anksioznost i napetost, posebno u vremenu u kojem živimo, oni su na žalost, deo naše svakodnevnice.
Ispostavilo se da iza narodne izreke “Smeh je najbolji lek” zaista stoji istina.
Smeh opušta celo telo, on je nešto poput unutrašnjeg džoginga i blagotvoran je za sve organe.
Najzdraviji odgovor na život, stres i sve ono što nas okružuje je smeh.
Nedavne studije su pokazale da smeh bukvalno ima lekovita svojstva.
Psihološko savetovalište Sana vam otkriva kojih je to 6 razloga zbog kojih bi trebalo da počnete da se smejete.
Smeh je zarazan
Kada se osećate mentalno loše najbolji način je da podelite zajedničke trenutke sa bliskom osobom i smejete se!
Smeh poboljšava odnos sa partnerom i samim tim problemi u partnerskim odnosima se lakše prevazilaze. Sa druge strane pomaže mozgu da pokrene proizvodnju endorfina koji je još poznat kao hormon sreće.
Poboljšava odgovor organizma na stres
Kada se smejete dolazi do kontrakcije mišića, što poboljšava protok krvi kroz organizam i oksigenaciju.
Na taj način stimuliše srce i pluća da bolje rade i pokreće osobađanja endorfina koji pomaže da se osećate opuštenije i fizički i emocijalno.
Smeh jača imunitet
Smehom se pokreću T – ćelije ili takozvane prirodne ćelije ubice koje kada se aktiviraju stvaraju jak odbrambeni mehanizam tela na različite vrste bolesti uključujući i ćelije raka.
Smeh povećava otpornost organizma
Mentalna otpornost organizma je sposobnost da neuspeh doživljavamo kao prirodni napredak ka uspehu, a ne kao negativan ishod.
Ljudi koji su izdržljiviji su srećniji i uspešniji. Sposobnost prepoznavanja grešaka bez ljutnje ili frustracije igra važnu ulogu u razvoju otpornosti i mentalne jačine.
Smeh nam omogućava da greške prepoznamo i shvatimo da su one kao takve deo ljudskog bića.
Jak saveznik u borbi protiv depresije
Studije pokazuju da je smeh odličan način da se prevaziđe depresija.
Nezadovoljstvo veoma lako može postati obrazac ponašanja i razmišljanja ako povremeno ne damo oduška sebi i ne poradimo na njegovom prevazilaženju.
Budući da sami svoj život uređujemo, ne treba da dopustimo da budemo žrtva, već da na život gledamo sa vedrije strane. Čak i prisilan smeh dovodi do oslobađanja neuropeptida i dopamina, hormona koji poboljšavaju naše raspoloženje.
Smeh ublažava bol
Smehom se ublažava bol. Ljudi koji se smeju i pozitivno su raspoloženi imaju veći prag tolerancije na bol.
Naravno da on nije čudotvorni lek i rešenje za sve probleme, ali može pomoći da se nelagoda lakše prevaziđe.
Uvedite u svoje rutine više šetnji, druženja, vežbajte jogu i ukoliko mislite da ne možete samostalno da prevaziđete problem, obratite se psihologu.
Tu smo da vam pomognemo da na život i probleme koje on nosi sa sobom, gledate sa vedrije strane.
Pored savetovanja uživo, postoji mogućnost skype psihološkog savetovanja, što je veoma značajno zbog pandemije virusa Covid 19.
Pročitaj Više
9 ponašanja koja uništavaju vezu
Predstavljamo vam 9 ponašanja koja uništavaju vezu i dovode vas do toga da svaki put krećete iz početka. Na taj način stvarate začarani krug iz koga neki nikada ne izađu i na kraju ponovo ostaju sami.
Veoma je lepo , po nekada i cool kada smo slobodni i nezavisni, ali je takođe lepo i zaljubiti se po nekad.
Zašto se onda često dešava da sabotiramo dobre veze, nakon što smo ih pronašli?
9 ponašanja koje uništavaju vezu – Ponašate se kao da niste u vezi
Ukoliko u vezi odluke donosim “ja”, umesto “mi”, verovatno će se posle izvesnog vremena javiti problemi. Uobičajeni problem koji se javlja kod ovakvih parova jeste da se jedno od njih ne oseća kao da je u vezi.
Problemi u partnerskim odnosima ovakve vrste nastaju zato što se oni u principu nisu pomerili od početne faze zabavljanja gde su obe osobe delale najviše u svom ličnom interesu, a kako vreme prolazi trebalo bi preći na sledeću fazu – raditi u interesu oboje, kao tima.
Vremenom, kako svako gleda svoja interesovanja i ne obraća paćnju na osećanja, želje i potrebe ovog drugog, veza dolazi do raskola, koji se završava njenim okončanjem.
Neprekidni kriticizam
Od 9 ponašanja koja uništavaju vezu jedna je svakako preterani kriticizam.
Jedno je sigurno, a to je da dugogodišnje partnerstvo u nekoj fazi može doći do tačke zasićenja. Međutim ukoliko svog partnera kritikujete stalno i zbog svega postoje samo dva scenarija razrešenja situacije.
Prvi je da vaš partner ostane sa vama uprkos svemu, što stvara jedan apsolutno toksičan odnos.
Drugi, koji je izvesniji, jeste da se zasiti preterane kritike i krene dalje u životu, bez vas.
Ukoliko neprekidno pridikujete svom partneru i izazivate ga na svađu, možda je vreme da promenite model ponašanja, ukoliko želite da ga zadržite.
9 ponašanja koja uništavaju vezu – Izbegavanje problema
Niko ne želi da se stalno “bori” ali to ne znači da se treba predavati. Nema ničeg goreg neko neiznošenje i nesukobljavanje sa problemom u vezi ili braku.
Ukoliko kod partnera postoji nešto što vam smeta, najbolje je da to otvoreno iznesete. Kao rezultat toga možda ćete doživeti kratak period nelagodnosti, ali ćete izbeći period duge ogorčenosti, držanjem problema u sebi.
Osim toga, sam način pristupanju problemu može napraviti veliku razliku. Umesto ishitrenih reči recite “Kada si to učinio, ja sam se loše osećala…”, videćete da je daleko produktivnije za vezu od pukog iskaljivanja besa.
Izgubiti se u drugoj osobi
U 9 ponašanja koja uništavaju vezu svakako spada i ternutak kada u vezi izgubite sva svoja interesovanja, a prihvatite partnerova. To je definitivno znak za “crvenu zastavicu” i činjenicu da nešto ipak ne štima.
Dok ste ranije svakodnevno trčali, sada mislite da je trčanje dosadno ili ste jeli meso, a sada ste odjednom postali vegan, više vremena provodite sa partnerovim, nego svojim prijateljima i još niz drugih situacija.
Kako bi ste izbegli ovakav scenario morate sačuvati sebe u toj vezi. Viđajte se češće sa svojim društvom, bavite se aktivnostima koje volite i koje vas ispunjavaju.
Ponekada je dobro imati vreme samo za sebe, bez partnera. Samo tako ćete istinski zadržati ono što vas je i pre njega ili nje zaokupljalo i činilo srećnim.
9 ponašanja koja uništavaju vezu – Stalno opominjanje na obaveze
Niko ne želi da oseća kao da se zabavlja sa mamom, a sa druge strane, niko ne želi ni da bude roditelj svom partneru.
Recimo, ukoliko zamolite svog partnera da iznese smeće i on pristane, a potom to ne uradi vi ćete svakako biti iznervirani i možda ući i u raspravu sa njim.
Najbolje je pronalažanje kompromisnog rešenja. Pretpostavimo da vaš partner ne voli da iznosi smeće, ali zato će vam rado pomoći u obavljanju nekih drugih kućnih poslova. Otvoreni razgovor je najbolji način prevazilaženja problema. Jednostavno recite da vam je obavljanje svih kućnih poslova previše opterećujuće i rasporedite ko će šta raditi. Iznenadićete se koliko će ovo poboljšati vaš odnos.
Nesigurnost
Nesigurnost u vezi ili braku je najveći “ubica” intimnosti i prisnosti.
Ukoliko je vaša nesigurnost izražena i sputava vas, razgovor sa psihologom je odličan način da vratite svoje samopouzdanje.
Najazad, nesigurnost dovodi do ljubomore i drugih problema koje mogu značajno poljuljati temelje vaše veze.
Nepoštovanje partnera
9 ponašanja koja uništavaju vezu – jedna od njih je svakako nepoštovanje.
Poštovanje se može manifestovati na mnogo načina, to pre svega znači poštovanje granica vašeg partnera, umesto da ih igorišete u potrazi za zadovoljenjem samo svojih potreba.
Poštovanje koje iskazujete treba da oseti kako partner tako i ljudi koji vas okružuju. Recimo ukoliko muškarac u vezi ne poštuje svoju partnerku, ne može se očekivati da će to činiti prijatelji ili rodbina.
Poštovanje je krug koji se gradi i na kome se zasniva svaka stabilna veza ili brak.
Obratite pažnju na fizičke potrebe partnera
Svaka veza ima faze seksualnog prezasićenja ali ni tada ne treba odustajati jer postoji niz drugih načina za iskazivanje emocija.
Ljubljenje, grljenje i maženje presudni su za zdravlje svake veze. Seks je takođe važan ali ne treba insistirati na njemu. Umesto toga negujte one male trenutke intimnosti koje mogu (ali i ne moraju) dovesti do intimnog odnosa.
Prezir
Prezir je najtoksičniji od svih 9 ponašanja koja uništavaju vezu. Ispoljavanje prezira kod partnera izaziva osećaj bezvrednosti, on predstavlja atak na ličnost, kroz potpuno obezvređivanje njega samog.
Prezir se hrani negativnim mislima o partneru i najčešći je razlog za prekid veze ili razvod braka.
Sa druge strane zahvalnost, poštovanje, komplimenti, privrženost, formiraju pozitivnu perspektivu partnerstva.
Ukoliko ste se prepoznali u nekim od 9 ponašanja koja uništavaju vezu, a želite da je spasete, potražite pomoć psihologa.
Pored savetovanja uživo, postoji mogućnost i skype psihološkog savetovanja.
Ljubav je glavni pokretač svega na svetu, zato je čuvajte, negujte i budite zahvalni što je imate!
Pročitaj Više
Preterano razmišljanje – Kada je potrebno potražiti pomoć?
Preterano razmišljanje je nešto sa čim se većina ljudi susreće u različitim periodima života, međutim kada ono prelazi granicu i ometa nas u svakodnevnom funkcionisanju, potrebno je obratiti pažnju.
Većina ljudi ima utisak da po nekada jednostavno ne može da “utiša” svoj mozak.
Iako postoje dokazi da žene razmišljaju više nego muškarci, istina je da svi po nekad previše ražmišljamo. Međutim, ukoliko je to razmišljanje opterećujuće, blokirajuće, mentalno iscrpljujuće i najčešće proističe iz iracionalnih strahova, pa je samim tim negativno obojeno, onda je potrebno potražiti pomoć psihologa.
Preterano razmišljanje i mentalno zdravlje
Jedno je sasvim sigurno – preterano razmišljanje značajno utiče na mentalno zdravlje izazivajući anksioznost, depresiju i napade panike.
Međutim, kako sebe ubediti da postoji problem, jer nam mozak često šalje signale da je preterano razmišljanje i zabrinutost normalno i štiti nas u pojedinim životnim situacijama.
U takvim slučajevima se dešava da upadate u začarani krug, što više mislite, sve se gore osećate. Vaša osećanje teskobe i stalnog straha pomućuju vam razum i sprečavaju da na život gledate sa vedrije strane.
Dve vrste preteranog razmišljanja
Prekomerno razmišljanje ima dva oblika:
- Razmišljanje o prošlosti
- Briga o budućnosti
Ovo je svakako mnogo drugačije od razmišljanja o rešenju problema. Rešavanje problema uključuje razmišljanje o rešenju, a prekomerno razmišljanje podrazumeva zadržavanje na njemu bez pozitivnog aspekta pogleda na problem i njegovo rešenje.
Prekomerno razmišljanje se razlikuje i od samorefleksije. Zdrava samorefleksija je kada uspemo nešto da naučimo o sebi i dobijamo realan uvid u postojeći problem. Tek tada mu pristupamo na pravi način i rešavamo ga.
Prekomerno razmišljanje podrazumeva i razmišljanje o stvarima zbog kojih se loše osećamo, a nemamo kontrolu nad njima.
Razlika između rešavanja problema, samorefleksije i prekomernog razmišljanja nije u tome koliko vremena provodite u dubokom razmišljanju. Vreme provedeno u razvoju kreativnih rešenja i učenju iz svojih grešaka je svakako produktivno. Međutim, vreme provedeno u prekomernom razmišljanju, bilo da je to 10 minuta ili 10 sati, neće vam poboljšati život.
Koji su znaci da preterano razmišljate?
Tek u momentu kada postanete svesni da preterano razmišljate, bićete spremni da preduzmete prve korake ka vašem izlečenju. Međutim, najvažniji korak jeste buđenje svesti o tome da vam preterano razmišljanje donosi više štete nego koristi.
Većina ljudi pak smatra da prekomerno razmišljanje sprečava da im se dogode loše stvari u životu i misle da ukoliko ne preispituju događaje iz prošlosti, to će uslovno dovesti do niza novih loših situacija. Međutim, istina je sasvim drugačija, prekomerno razmišljanje je loše za vas i ne rešava vam probleme!
10 signala da prekomerno razmiljate
Postoje jasni signali da prekomerno razmišljate, a oni uključuju:
- Neprekidno preživljavanje neugodnih trenutaka u glavi.
- Problemi sa spavanjem jer mozak jednostavno ne može da vam se isključi.
- Često postavljanje pitanja “Šta ako…”
- Razmišljanje o skrivenom značenju reči i događaja.
- Ponavljanje u mislima reči koje niste izrekli a želeli ste.
- Briga o stvarima koje su trebale, ali se nisu dogodile.
- Prekomerna briga o stvarima nad kojima nemate kontrolu
Kako se nositi sa prekomernim razmišljanjem?
Da li prepoznajete sebe u nekom od ovih oblika preteranog razmišljanja? Ukoliko je odgovor potvrdan ne očajavajte jer postoji mnogo načina da opustite svoj mozak i vratite izgubljenu energiju.
Psihološko savetovalište Sana nudi vam mogućnost psihološkog savetovanja uživo, kao i skype savetovanja. Uz pomoć razgovora i pojedinih tehnika vratićete svoju mentalnu snagu i prestaćete da mislite o stvarima koje ne možete da promenite, a sputavaju vas u životu.
Pročitaj VišeVrste ljubomore i njeni uticaji na odnose sa ljudima
Postoje različite vrste ljubomore i svaka od njih utiče na odnose sa ljudima iz naše sredine.
Ljubomora je osećaj nesigurnosti zbog potencijalnog gubitka ili neke vrste nejednakosti u društvenim i ljubavnim odnosima. Vrlo često se koristi za opisivanje osećaja koji je povezan sa posesivnošću druge osobe, najčešće partnera ili prijatelja.
Svako od nas je nekada u životu osetio ljjubomoru, međutim ekstremna ljubomora može u velikoj meri ometati svakodnevni život.
Osobe koje smatraju da ih ljubomora ometa do te mere da normalno funkcionišu, trebalo bi da potraže pomoć psihologa, koji će im pomoći da prevaziđu svoj problem.
Ljubomora i zavist
Ljubomora se vrlo često poistovećuje sa zavišću, ali su to različite emocije i svaka ima svoju definiciju. Ljubomora se može opisati kao strah da neko može uzeti nešto što smatrate svojim, a zavist je želja za nečim što pripada nekom drugom. Međutim i zavist i ljubomora mogu izazvati osećaj nesigurnosti.
Zavist izaziva osećaj tuge i želje za promenom, dok ljubomora najčešće izaziva bes i nezadovoljstvo.
Postoje mnoge vrste ljubomore i njenih varijacija, ali ni jedna od njih ne utiče pozitivno na vaš i vaš organizam. Sva ova osećanja čine da se psihički i fizički osećate loše i neophodno je pronaći načine da se prevaziđu.
Biti zadovoljan svojim životom i onim što imate je najveći blagoslov.
Kako prepoznati ljubomoru?
Ukoliko je neko ljubomoran to može ispoljiti na najrazličitije načine. Iako su neka ljubomorna ponašanja suptilna, neprimetna i blaga, jaka osećanja ljubomore mogu dovesti do toga da jedna osoba naškodi drugoj.
Signali koji ukazuju da ljubomora postoji su:
-Bes prema osobi ili situaciji koja ometa ostvarenje cilja do kojeg vam je stalo.
-Ogorčenje prijatelja ili partnera kada ne mogu da provedu vreme sa osobom do koje joj je stalo.
-Poteškoće da se oseća sreća za nekog do koga nam je stalo čak i ako je ta druga osoba srećna (otac koji je ljubomoran na momka svoje ćerke, čak i ako zna da je ona srećna sa njim)….
Vrste ljubomore
Postoje različite vrste ljubomore i svaka od njih se drugačije ispoljava.
Ljubomora je česta emocija i ljudi je gotovo svakodnevno doživljavaju.
Kako se pojavljuje u najrazličitijim situacijama, tako se javlja i u različitim oblicima.
Pojedine vrste ljubomore uključuju:
Ljubomora u vezi
Ova vrsta ljubomore proističe iz straha da ćete u ljubavnoj vezi, do koje vam je stalo, biti zamenjeni drugom osobom.
U ovu kategoriju spadaju žene koje su ljubomorne kada njihov muž flertuje sa drugom ženom, suprug koji se oseća nesigurno kada njegova žena provodi vreme sa prijateljima i mnoge slične situacije.
Ljubomora u prijateljstvu
Kada su vrste jubomore u pitanju ova ljubomora je svakako platonska. Postoji kada je jedan prijatelj ljubomoran na drugog i to kada on provodi vreme u druženju sa drugim ljudima.
Vrste ljubomore – Ljubomora vezana za moć i status
Ova vrsta ljubomore se javlja na radnom mestu i vezana je za konkurenciju. Recimo, ljubomora jednog kolege na drugog jer je dobio unapređenje umesto njega.
Patološka ljubomora
Patološka ili ekstremna ljubomora može biti znak problema sa mentalnim zdravljem, poput šizofrenije, anksioznosti ili problema sa kontrolom. Kod ove vrste ljubomore osoba ima iracionalne brige zbog vernosti partnera i dovodi do toga da prema njemu često nastupa nasilno i sa velikom nesigurnošću.
Ljubomora u granicama je normalana, ali kada je česta, intenzivna i iracionalna, ona može postati destruktivna.
Ljubomora i mentalno zdravlje
Kada je osećanje ljubomore sveprisutno, trajno i intentivno, ono može uticati u velikoj meri na mentalno zdravlje.
Pojedini problemi sa mentalnim zdravljem i simptomi koji uključuju ljubomoru mogu ukazivati i na ozbiljnije psihičke probleme kao što je: šizofrenija, psihoza, paranoja, anksioznost, poremećaj ličnosti…
Ukoliko mislite da su vaši mentalni problemi povezani sa osećajem ljubomore, obratite se psihološkom savetovalištu Sana. Tu smo da pružimo odgovore na sve probleme koji vas sprečavaju da živite život bez ograničenja i problema.
Pročitaj Više
Covid 19 i mentalno zdravlje
Covid 19 i mentalno zdravlje su povezani i više nego što i zaista znamo.
Veliki deo fokusa virusa Covid 19, od kako se pojavio, bio je na tabelarnom prikazu broja umrlih. Ali šta zaista znamo o uticaju pandemije na mentalno zdravlje?
Svetska zdravstvena organizacija zdravlje definiše kao “Stanje potpunog, fizičkog, socijalnog i mentalnog blagostanja, a ne samo odsustva bolesti i nemoći”.
U ovom blogu ćemo vas bliže upoznati kakve efekte Covid 19 ima na mentalno zdravlje i pokušaćemo da vam objasnimo prirodu, obim i razmere krize mentalnog zdravlja, koja je itekako primetna u periodu koji preživljamo.
Covid 19 i mentalno zdravlje – Šta smo znali pre pandemije?
Mentalno zdravlje je vazan preduslov i za dobro fizičko zdravlje. Opšte je poznato da stres utiče na svaki organ u našem telu i vremenom može dovesti do pojave ozbiljnih zdravstvenih problema.
Narušeno mentalno zdravlje utiče na povećani broj samoubistava, nasilja, zloupotreba droga i drugih problema koji nisu zanemarljivi na globalnom nivou.
Trenutni fokus na fizičko zdravlje tokom pandemije Covid 19, u velikoj meri zanemaruje psihičke probleme koji su već postojali ili su se u međuvremenu razvili.
Šta zaista znamo?
Ukoliko premotamo film unazad i vratimo se na februar 2020.godine, setićemo se da je SZO preporučio ostanak u kući. Smanjenje kontakata među ljudima, a sve u cilju sprečavanja širenja bolesti o kojoj niko ništa nije znao.
Sada iz ove perspektive, pored poražavajućih činjenica o tome koliko života je Covid 19 odneo, znamo i kako je uticao na mentalno zdravlje i to na globalnom nivou.
Pojedini pacijenti, kao i zdravstveni radnici bili su suočeni sa diskriminacijom.
Diskriminacja se odnosi pre svega na odbijanje izdavanja stanova medicinskim radnicima koji su u kontaktu sa obolelima. Seže na žalost, sve do verbalnog zlostavljanja i socijalne distance, odnosno izbegavanja kontakata.
Pacijenti koji su se oporavili od Covida 19, imaju izvesne mentalne i neurološke smetnje. Još uvek se ne zna koji broj njih ispoljava ove simptome, ali prema nezvaničnim podacima, smatra se da je to svaka treća osoba.
Kao posledica socijalnog distanciranja, kod ljudi se javlja inherentni strah od širenja zaraze.
Istraživanja su potvrdila da se kod 28,8 ispitanika koji su preležali virus, pojavio umereno do težak oblik simptoma depresije i anksioznosti.
Covid 19 i mentalno zdravlje – Šta je ono što ne znamo još uvek?
Kada sve sumiramo, još uvek ne znamo kako Covid 19 utiče na mentalno zdravlje i sigurno će proći godine da zaista razumemo kakav je danak uzeo.
Pаndеmiја је tакоđе imаlа uticај nа pојаvu strаhа оd infекciје, каrаntinа ili sаmоizоlаciје i коd ljudi којi nеmајu istоriјu mеntаlnih bоlеsti. Pоsеbаn izаzоv zа оčuvаnjе mеntаlnоg zdrаvljа, nаrаvnо, prеdstаvljа trаumаtičnо isкustvо iznеnаdnоg gubitка živоtа člаnа pоrоdicе. Njen pratilac je nеrеtко, i еgzistеnciјаlnа ugrоžеnоst uslеd gubitка hrаniоcа pоrоdicе.
Као pоslеdicа svакоdnеvnе izlоžеnоsti brојnim strеsоrimа, u оpštој pоpulаciјi sе pојаvljuјu, pоrеd dоminаntnоg učеšćа stаnjа strаhа, pоvеćаnа zаstupljеnоst аnкsiоznоsti, dеprеsivnоsti коd svih pоpulаciоnih grupа. Kao posledica toga javlja se i čеšćа zlоupоtrеbа аlкоhоlа i drugih psihоакtivnih supstаnci. Nека istrаživаnjа uкаzuјu nа pоsеbnо pоvеćаnо prisustvо sаmоpоvrеđivanjа i suicidаlnоg pоnаšаnjа.
Ukoliko imate bilo kakav problem ili ste se prepoznali u ovom tekstu, najbolji način da pomognete sebi i članovima svoje porodice jeste da potražite pomoć psihologa.
Razgovor nekada više leči od bilo kakvih tableta za smirenje. Tek kada spoznate svoj problem u potpunosti, moći ćete da se suočite sa njim i pobedite ga.
Cilj svih nas jeste da iz pandemije izađemo sto manje oštećeni, kako u fizičkom, tako i u psihičkom smislu.
Psihološko savetovalište Sana je tu da vam pomogne u svakom momentu. Pored savetovanja uživo, postoji i mogućnosti skype psihološkog savetovanja.
“Dužnost je da čuvamo svoje zdravlje, inače nećemo imati zdrav i čist um!”
Pročitaj VišeUticaj socijalnih mreža na samopouzdanje
Uticaj socijalnih mreža na samopouzdanje je pitanje kojim se bavi ne samo psihologija, već je i brojni mediji. Veoma često, ono je tema svakodnevnih razgovora ljudi svih generacija.
Socijalne mreže su jedna od glavnih karakteristika modernog doba. Za skoro 2 decenije svog postojanja brzinom svetlosti osvojile su svet. Tako da se prosto pitamo kako smo bez njih, ranije, funkcionisali. Iako ih najčešće koristimo za privatne potrebe, socijalne mreže srećemo i u poslovanju, pa možemo slobodno da kažemo da su zavladale svim sferama našeg života.
Neosporna je činjenica da su socijalne mreže u mnogome olakšale svakodnevne aktivnosti. Zahvaljujući njima brzo i jednostavno možemo da pronađemo sve što nam je potrebno – počev od najnovijih vesti, pa do shoppinga. Njihovom pojavom obnovili smo kontakte sa izgubljenim prijateljima, dok komunikacija sa onima koji ne žive u našem gradu, pa i zemlji, nikada nije bila lakša. I što je najvažnije – potpuno besplatna. Čak i ako želite da prenesete stav o nečemu ili pokažete svoju kreativnu stranu socijalne mreže vam mogu u tome pomoći.
Nažalost, pored neverovatnih mogućnosti, sve više na površinu isplivavaju njihove loše strane. U većini slučajave one se ogledaju kroz izloženost mladih mnogim sadržajima koji nisu u skladu sa uzrastom. To za posledicu ima pojavu novih, neprimerenih navika i kršenja moralnih normi.
Koji je uticaj socijalnih mreža na samopouzdanje otkriva vam psihološko savetovalište Sana.
Ko je najviše pod uticajem socijalnih mreža?
Socijalne mreže imaju gotovo svi. Ipak, najveći korisnici jesu mlađe generacije, prosečne starosti oko 22 godine.
Prvo mesto zauzima Instagram, čak više od 80 odsto. Sledi socijalna mreža koja je namenjena isključivo za komunikaciju – Whatsapp sa 66,1 odsto, dok njenog konkurenta, Viber ima samo 14 odsto korisnika interneta. Najstariji, Facebook koristi skoro svaka druga osoba.
Ono što posebno zabrinjava jeste koliko vremena mladi provode na socijalnim mrežama. Verovali ili ne, preko 40 odsto više od 3 sata u toku dana provode na njima. Tri petine njih dan započinju upravo proveravanjem novosti na nekoj od mreža, takođe mnogi ih koriste pola sata do sat vremena pred spavanje.
Situaciju dodatno otežava činjenica da su adolescenti najosetljivija grupa. Samim tim je uticaj socijalnih mreža na samopouzdanje kod njih veoma izražen.
Pozitivni uticaj socijalnih mreža na samopouzdanje
Budimo realni, naš život se odvija na socijalnim mrežama, pa od načina kako se predstavljamo drugima u mnogome zavisi njihov uticaj.
Naime, kroz digitalni self možemo da očuvamo vlastite vrednosti i integritet, jer predstavlja naše idealno “Ja”. Ujedno, ova virtuelna slika, koju smo formirali na osnovu iskustvo u različitim područjima života i rada može nam pomoći u jačanju samopoštovanja.
Osobe koje su sigurne u sebe i svoje vrednosti mreže koriste kao alat za produbljivanje odnosa sa ljudima koje poznaju. Za razliku od njih, oni koji imaju manjak samopouzdanja nastoje da steknu što veći broj novih prijatelja kako bi stvorili osećaj pripadnosti grupi, što ima za posledicu razvoj kolektivnog samopoštovanja.
Negativni uticaj socijalnih mreža
Korištenje socijalnih mreža može povećati nivo narcisoidnosti, ističući u prvi plan važnost fizičkog izgleda. Problem komplikuje postojanje brojnih beauty filtera, što neretko, doprinosi nezadovoljsvu vlastitim telom, pa ne čudi što su ulaganja u izgled oba pola kulminirala, jer svako želi da dostigne „lažnu“ lepotu koja je predstavljena mrežama.
Koliki je uticaj socijalnih mreža na fizički izgled najbolje govori podatak da već devojčice od 7 godina su okupirane vlastitim telom. Sa godinama ovaj stav se sve više ispoljava, zapostavljajući uspehe na drugim poljima i lični razvoj, pa u jednom trenutku dolazi do pada samopozdanja. Što dalje ostavlja traga na mentalno zdravlje.
Istraživanja su pokazala da 90 odsto aktivnih korisnika socijalnim mreža pati od nekog oblika depresije, anksioznosti, a neki imaju i suicidne misli. Dok su bulimija i anoreksija sa jedne i prejedanje na nervnoj bazi sa druge strane postale svakodnevna pojava.
Imajući u vidu ovu poražavajuću situaciju, moramo da naučimo kako da se oslobodimo uticaja socijalnih mreža. U tome vam može pomoći psihološko savetovalište Sana.
Pročitaj VišeEustres i distres – Dve strane stresa
Eustres i distres predstavaljaju, zapravo, 2 strane stresa.
Stres je postao uobičajena pojava u današnjem ubrzanom životu. On je “odgovor” našeg tela na unutrašnje i spoljašnje stresore kojim smo svakodnevno izloženi. Unutrašnji stresori odnose se na uznemirujuće misli ili sećanja, emocije poput tuge ili besa, kao i fizičke senzacije poput bola ili nelagodnosti. Dok spoljni stresori uključuju bilo koji zabrinjavajući događaj, situaciju ili okolnost koji mogu imati negativan uticaj na osobu ili nešto do čega joj je stalo.
S obzirom da se kao odgovor na pitanje kako stres utiče na telo naglašavaju negativne posledice, ne čudi što on izaziva strah kod ljudi. Međutim, nije svaki stres sam po sebi loš.
Šta su eustres i distres?
Eustres i distres su 2 vrste stresa koji različito deluju na naše fizičko i mentalno zdravlje.
Negativne efekte donosi distres. On izaziva osećaj zabrinutosti, straha ili teskobe, koji otežavaju normalno funkcionisanje. Obično je izazvan negativnim iskustvima i situacijama, kao što su gubitak bliske osobe ili posla, razvod, otkriće da vi ili neko iz vaše porodice boluje od teške bolesti… Ovo vrsta stresa premašuje čovekovu fizičku, emocionalnu ili psihološku sposobnost da se izbori sa situacijom.
Za razliku od distresa, koji je mnogima asocijacija na stres, eustres ima pozitivno dejstvo na telo. On pruža energiju i uzbuđenje, podstičući nas na zalaganje i usredsređenost, samim tim motiviše na napredovanje i ostvarenje ciljeva, vezuje se za pozitivna iskustva. Započinjanje novog posla, stupanja u brak, dolazak bebe, samo su neke od situacija koje ga mogu izazvati.
Kakve posledice ostavljaju eustres i distres?
S obzirom da eustres ima stimulativno dejstvo on dovodi do boljeg fokusa, snage, odlučnosti, veće produktivnosti i samoupozdanja. Što u krajnoj meri stvara ispunjeniji i zadovoljniji život.
Nažalost, posledice distresa su daleko brojnije i opasnije. Osim problema sa fokusiranjem, koncentracijom ili pamćenjem donosi niz fizičkih tegoba – bol u grudima, glavobolje, probavni problemi, konstantni umor, pa i srčane smetnje. Takođe, javlja se pojačana razdražljivost, anksioznost, depresivne misli, ali i sklonost ka upotrebi psihoaktivnih supstanci.
Koliko razorna može biti ova vrsta stresa najbolje govori podatak da je povezana sa 6 vodećih uzroka smrti, a to su hronične bolesti, kancer, bolesti jetre, plućne bolesti, nesreće i samoubistvo.
Kako distres zameniti eustresom?
Da biste sačuvali zdravlje, ali i kvalitet života morate da naučite kako da distres zameniti eustresom. Prvi korak u tome jeste da otkrijete njegov uzrok.
Naime, negativni stres je znak da nekim aspektom svog života niste zadovoljni. Možda je to veza, posao ili, pak, destruktivna navika koju ste razvili? Kada se suočite sa problemom i krenete u njegovo rešavanje moći ćete da se oslobite distresa i fokusirate na pozitivne događaje.
Iako je teško pronaći smisao u bolnim i teškim situacijama, ljudi koji uspeju to da razviju imaju veću verovatnoću da će kasnije doživeti eustres nego ponovni distres. Svakako, pronalaženje smisla u bolu ili tuzi ne znači da je osoba zahvalna na iskustvu, već da pokazuje snalažljivost i prilagodljivost datom trenutku. Ovo je osnova za prevazilaženje nedaća.
Svima su dobro poznati blagotvorni efekti joge na mentalno zdravlje. Zato stručnjaci savetuju da redovno primenjujete tehnike disanja i opuštanja kao moćno sredstvo za upravljanje stresom. I redovna fizička aktivnost je efikasna u oslobađanju napetosti. Ona vam može pomoći da izoštrite um, umirite živce i poboljšate performanse, što je naročito značajno kada ste izloženi intenzivnom stresu.
Ukoliko sami ne možete da se izborite sa stresnim situacijama, potražite savete psihološkog savetovališta Sana.
Pročitaj Više