
Upravljanje stresom
Upravljanje stresom je važan korak za očuvanje kako mentalnog, tako i fizičkog zdravlja.
Savremeno doba karakteriše stres. Gotovo da ne postoji osoba na svetu koja se sa njim ne suočava. Zapravo, stresne situacije su prisutne svakog dana u životima mnogih, provlačeći se kako kroz privatne, tako i poslovne aktivnosti.
Iako ljudi smatraju da su sami događaji oko njih “krivci” za stres, situacija je drugačija. Način na koji reagujemo na svakodnevne pojave, kako ih doživljavamo i objašnjavamo dovodi do stresa. S obzirom da su misli i emocije deo nas samih, kontrola stresa, zaista, je moguća.
Koji su najbolji načini za to otkriva vam psihološko savetovalište Sana.
Koji su glavni izazivači stresa?
Prvi korak za upravljanje stresom jeste njegovo razumevanje, kao i otkrivanje izvora problema. Kako glavnu ulogu ima personalni doživljaj stresa, tj. naše emocije uzroci su individualni. Oni, pre svega, zavise od našeg iskustva, trenutnog raspoloženja, ličnih osobina i drugih karakteristika ličnosti, pa se mogu podeliti u biološke, psihološke ili socijalne izazivače. Imajući u vidu ovu podelu, jasno je i zašto kod ljudi različiti delovi organizma stradaju prvi pod uticajem stresa.
Ipak, kao najčešći izazivači navode se nepostojanje jasnog cilja i svrhe u životu. Sa njim dolazi i loša organizacija u poslovima i loše upravljenje vremenom. Prokrastinacija je usko povezana sa ovim uzrokom, mada se često navodi i kao samostalni. Odlaganje obaveze stvara stalno kašnjenje u rokovima, pa je stres neizbežna pojava.
Preterana empatija može biti pokretač loše percepcije na okolinu. Briga prema jednom članu porodice, često prerasta u konstantno stanje, pa su ljudi koji stalno brinu o nečemu skloniji stresu.
Bes je jedna od najjačih negativnih emocija. Ujedno i najdestruktivnija, jer utiče na celokupno zdravlje. Samim tim su upravljanje stresom i kontrola besa usko povezani.
Zašto je neophodno upravljanje stresom?
Naš nervni sistem na stres reaguje reakcijom “fight or flight” (bori se ili beži). Odnosno, reakcijom kao da je pitanje života ili smrti. Tada dolazi do pojačanog lučenja adrenalina kako bi se telo pripremilo za savladavanje svih opasnosti. Ukoliko su učestale, ove reakcije slabe u velikoj meri psihu, pa vremenom dolazi do ozbiljnih psihičkih problema, kao što su anksioznost, depresija, razne fobije, napadi panike, problemi sa snom, poremećaji u ishrani, pad koncentracije, manjak samopouzdanja.
Dugoročna izloženost stresu ostavlja i ozbiljne fizičke posledice. Posebno je u opasnosti kardiovaskularni sistem, pa su infarkt miokarda, hipertenzija i vaskularne glavobolje u većini slučajeva izazvani stresom. Drugi na udaru je digestivni sistem, gde obično nastaju problemi sa varanjem, čir na dvanaestopalačnom crevu. Stres može da dovede i do bolova u mišićima, osećaja trnjenja u rukama i vrtoglavice.
Kako upravljati stresom?
Da biste sačuvali zdravlje, ali i kvalitet života morate da naučite da upravljate stresom. To svakako ne znači da ćete biti potpuno oslobođani od njega, već ćete postati imuni (rezilijenti).
Rezilijentnost predstavlja prilagodljivost promenama, sposobnost za adaptaciju. Ona se postiže vežbanjem koje omogućava razumevanje situacije i realni emocionalni stav prema njoj. Upravo je mindfulness najbolji način za stvaranje psihološkog imuniteta, pa je i najbolji način za upravljanje stresom. Zahvaljujući specijalnim tehnikama opuštanja i disanja misli se smiruju i dolazi do pozitivne energije i bolje koncentracije.
Redovna fizička aktivnost, takođe, je efikasna u upravljanju stresom. Važan faktor ima i zdrava ishrana i ujednačen životni ritam.
Ukoliko ne možete sami da kontrolišete stres tu je psihiloško savetovalište Sana.
Povezani Postovi
Gubitak bliske osobe
Gubitak bliske osobe je neizbežan deo života. Sa različitim gubicima srećemo se...
Saveti psihologa – Kada je vreme da potražite pomoć?
Saveti psihologa pomoći će vam da rešite svaki problem u životu, koji vam se u...
Kupoholija
Kupoholija je bolest 21. veka. Šoping je mnogim ženama omiljena aktivnost. On...