Da li joga pomaže mentalnom zdravlju?
Joga je drevna indijska metoda koja obuhvata više tehnika. A to su upravljanje energijom putem disanja, relaksaciono-meditativne vežbe, tehnika fizičkih položaja, koncentracije, meditacije i samorealizacije.
Ovaj jedinstveni skup vežbi star je preko 5.000 godina. Prvi tragovi otkriveni su na predmetima pronađenim u arheološkim nalazištima u Pakistanu. Dok najstariji pisani dokazi nalaze se u tekstu Rig Veda koji potiče oko 1500. godine pre Nove ere.
Međutim, tek je razvoj filozofskih škola hinduizma, budizma i džainizma doprineo uspostavljanju koherentnog sistema joge.
Tokom istorije, joga je privlačila veliku pažnju svetske populacije. Da bi početkom 19. veka zvanično ušla u obrazovni sistem zapadnih zemalja. Tako je lekar N. C. Paul 1851. godine objavio “Raspravu o filozofiji joge”. Dok se danas, moderna joga pretežno zasniva na praksi, a manje na filozofiji, pa se pozitivni uticaj vežbanja posmatra odvojeno od religijiskih stanovišta.
Kao i svaka fizička aktivnost, tako i joga blagotvorno deluje na telo. A koliki je njen efekat na mentalno zdravlje otkriva vam u ovom blogu psihološko savetovalište Sana.
Put ka ličnom razvoju
Samopouzdanje i poverenje su karakteristike uspešnih ljudi. Susret sa ovakvim osobama nas motiviše da i mi sami budemo bolji, da radimo na sebi i da proširujemo svoje kapaciteta.
U njenoj osnovi leži stvaranje energije koja je pokretačka snaga za otvaranje uma i tela. Zapravo, joga nam omogućava da se suočimo sa vlastitim ograničenjima. Zatim, da na kreativan način otklonimo te psihičke i mentalne barijere.
Jedino putem joge možemo da postavimo lični integritet, ali i da otkrijemo skrivene teskobe čije smo postojanje dugo poricali. Tek kada uspostavimo unutrašnju ravnotežu imaćemo jasni put ka pozitivnim životnim promenama. Jer svaka promena počinje iznutra, a joga je alat za pročišćavanje uma.
Poboljšava koncentraciju i pamćenje
Meditacija, tj. lagano disanje usporava krvotok, opušta srce, umiruje nervni sistem i smanjuje stres. Dok istezanje jača mišiće, činići telo pokretljivijim.
Osim fizičkog benefita, fokusiranje na disanje i pokrete u jogi uči nas da eliminišeno ometajuće faktore iz spoljašnje sredine.
Pa možemo slobodno da kažemo da ova drevna veština jača koncentraciju. Samim tim, brže i efikasnije obavljamo svakodnevne obaveze. Uključujući i intelektulne zadatke.
Joga je prirodni lek za depresiju i traumatična iskustva
Depresija je veliki problem modernog čoveka. Taj trend zastupljen je i kod nas. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije oko 5 odsto stanovnika Srbije je depresivno.
Iako je psihoterapija nezamenjiva u lečenju, poslednjih godina sve više se kombinuje sa jogom. Naime, meditacija i vežbe disanja, kao i vizualizacija dovode u ravnotežu emocije i oslobađaju telo nagomilane napetosti. Kao rezultat toga dolazi do otklanjanja teskobe i negativnih misli.
Takođe, studija iz 80-ih godina je utvrdila uticaj joge na posttraumatski stresni poremećaj. Njome se smanjuju noćne more i tzv. flashbackovi, koji su karakteristični simptomi ovog problema. Druga, pak, istraživanja pokazala su da posebna vrsta joge, Hatha, eliminiše nakupljenu ljutnju i bes kod mladih osoba, te popravlja njihovo raspoloženje. Ujedno, daje im više energije u odnosu na druge fizičke aktivnosti, poput plivanja i kondicionih vežbi.
Ukoliko želite da osetite terapeutski efekat joge, kontaktirajte psihološko savetovalište Sana.
Povezani Postovi
Distimija – Hronična depresija
Distimija predstavlja blaži oblik depresije koji traje duži period. Zbog toga se...
Shizoafektivni poremećaj
Shizoafektivni poremećaj je poremećaj mentalnog zdravlja. Karakteriše ga...
Usamljenost
Usamljenost je jedan od glavnih problema savremenog čoveka. Moderno doba donelo...
Pet načina da postanete mentalno jači
Pet načina da postanete mentalno jači doneće vam kvalitetniji život....