Kako podneti gubitak posla?
Gubitak posla, nažalost, nije retka pojava. Naročito danas, kada se svet nalazi u ekonomskoj krizi. Firme propadaju gotovo preko noći, a zaposleni se vraćaju na biro rada. Čak i ako ste svojom krivicom doveli do otkaza suočavanje sa njim nije nimalo lako.
Posao je mnogo više od finansijske sigurnosti. On nas definiše, pružajući osećaj identiteta i samopouzdanja. U modernom dobu, biti zaposlen znači vredeti. Sa njim dolaze i ugled i poštovanje drugih. Samim tim i motivacija da nastavimo da radimo na sebi.
Imajući ovo vidu ne čudi što se gubitak posla smatra jednim od najstresnijih događaja koje osoba može doživeti. Zapravo, on je uključen u top 10 na listi stresnih događaja.
Kako gubitak posla deluje na mentalno zdravlje?
Gubitak posla stvara neverovatnu promenu u vašem životu. Ta promena utiče na finansijsku stabilnost, porodične odnose i svakodnevnu rutinu. Takođe, odražava se na vaše mentalno zdravlje.
Kao duboko uznemirujuće iskustvo dovodi do niza emocija, koje se mogu porediti sa onim koje izaziva gubitak bliske osobe ili razvod. Najpre se javljaju šok i neverica. Prate ih ljutnja, bes, pa i tuga. Ova osećanja mogu da prerastu u frustracije, koje ostavljaju dublje posledice. Naime, može doći do sumnje u sopstvene sposobnosti i vrednosti.
Anksioznost je sasvim normalna pojava nakon otkaza. Strepnja zbog finansijske neizvesnosti stvara paniku, koja utiče na svakodnevno funkcionisanje i donošenje odluka.
Ukoliko ova osećanja traju duže od nekoliko nedelja postoji opasnost od razvoja depresije. Da je depresija nakon gubitka posla česta pojava potvrđuju i istraživanja. Oko 10-30 odsto ljudi koji su dobili otkaz razvilo je neki nivo depresije.
Osim psiholoških efekata, gubitak posla izaziva i fizičke tegobe. Glavobolje, poremećaji spavanja i problemi sa varenjem – samo su neki od njih.
Kako se izboriti sa gubitkom posla?
Kako vreme od gubitka posla prolazi ljudi postaju lenji i bezvoljni, prepuštajući se svakodnevnici koja nije ispunjena nikakvim aktivnostima.
Da biste ovo izbegli neophodno je da se aktivirate na svakom polju. Vidite gubitak posla kao priliku, a ne kao katastrofu. Na taj način ćete negativno iskustvo pretvoriti u mogućnost za rast i napredovanje.
Profesionalno vođenje kroz radionice, seminare i usluge biznis savetovanja mogu pružiti vredne uvide u nove smernice. Postavljanjem jasnih i realnih ciljeva i eventualnim daljim obrazovanjem ili obukom, otvoriće vam nove prilike za posao. Veoma često su nove prilike mnogo bolje od onog čime ste se ranije bavili.
S obzirom da negovanje pozitivnog stava vodi ka uspehu, stručnjaci savetuju da radite na jačanju svog mentalnog sklopa. Razne tehnike, kao što su mindfulness i meditacija, mogu vam u tome pomoći. Ne samo da ćete njihovim praktovanjem postati mentalno jači, već i bolje fokusirani na ispunjenje novih ciljeva u životu.
Briga o sebi je još jedna važna komponenta u sprečavanju negativnih emocija nakon gubitka posla. Zato odvojite vreme za stvari koje vas interesuju. Možda postoji nešto što ste nekada voleli da radite, ali u poslednje vreme jednostavno niste imali vremena da se prepustite. Obnavljajući svoje hobije, dajete sebi priliku da uživate i van posla. Ove aktivnosti doprinose boljem raposloženju. Samim tim i motivisanosti za nove poslovne izazove.
Ukoliko ne možete sami da se nosite sa gubitkom posla potražite stručnu pomoć u psihološkom savetovalištu Sana.
Pročitaj VišeStrah od vode – Zašto se javlja i kako se leči?
Strah od vode, tj. akvafobija kako se stručno naziva, predstavlja iracionalan strah praćen anksioznošću u blizini nekog izvora vode.
Većina nas ima određeni stepen straha kada je u pitanju voda. Obično taj strah prevazilazimo kada naučimo da plivamo. Međutim, ako nema realnu osnovu i utiče na kvalitet života reč je o akvafobiji.
Prema poslednjem Dijagnostičkom i statističkom priručniku mentalnih poremećaja strah od vode se svrstava u specifične fobije. Odnosno, u anksiozni poremećaj kod kojeg izloženost vodi izaziva nelagodu tako da osobu navodi da izbegne svaku situaciju sa njom.
Akvafobija se često zamenjuje sa drugom fobijom koja se zove hidrofobija. Iako obe uključuju vodu, nisu iste. Hidrofobija je averzija prema pijenju vode u poodmakloj fazi besnila kada ljudi pri gutanju vode imaju faringealni spazam.
Zašto se javlja strah od vode?
Tačan uzrok nije u potpunosti otkriven, te se strah od vode tumači kao kombinacija više faktora.
Istraživanja su pokazala da može biti genetski nasleđen. To znači da je veća verovatnoća da će se razviti ukoliko u porodici već postoji mentalno zdravstveno stanje, kao što je anksioznost ili druga fobija.
Promene u funkciji mozga, takođe, mogu igrati ulogu u razvoju specifičnih fobija, uključujući i akvafobiju.
Ipak, u većini slučajeva strah od vode je posledica ranijeg negativnog iskustva. Ako ste doživeli traumu od utapanja, brodoloma ili, čak, lošu lekciju plivanja, postoji veći rizik da se razvije fobija.
Kod nekih ljudi ona nastaje posredno, tj. na osnovu iskustva drugih ljudi. Najčešće roditelja, jer su oni uzor ponašanja svojoj deci.
Strah od vode može biti i simptom drugih poremećaja, što problem čini kompleksnijim.
Koji su simptomi akvafobije?
Mnogi odrasli koji žive sa akvafobijom počinju da razvijaju simptome u detinjstvu ili adolescenciji.
Kod njih sam pogled na vodu izaziva intenzivan strah i anksioznost. Ovo može biti veoma mala količina vode, kao što je ona što se nalazi u lavabou ili velika voda, kao što je okean. Količina vode ne uzrokuje fobiju. Sama voda je ta koja stvara strah.
Intenzivan strah praćen je napadima panike. Oni se mogu javiti i posmatranjem slike na kojoj je voda. U pojedinim slučajevima i pri razmišljanju o vodi.
Da bi sprečili pojavu neprijatnih simptoma osobe se trude da izbegnu mesta i situacije gde bi moglo doći do susreta sa vodom. Neki izbegavaju bilo kakav dodir sa vodom, što otežava održavanje pravilne higijene.
Strah od vode se manifestuje i fizičkim tegobama. Karakteristične su znojenje, ubrzan rad srca, otežano disanje. Zatim, mučnina, vrtoglavica ili nesvestica.
Kako se osloboditi akvafobije?
Kao i većina specifičnih fobija, strah od vode uspešno se rešava odgovarajućom terapijom. Najčešće korišćene su kognitivno-bihejvioralna terapija i terapija izloženosti.
Kognitivno-bihejvioralna terapija pokazaće vam kako da identifikujete okidače i kako da zamenite negativna uverenja o strahu sa pozitivnijim stavom. Ujedno, naučiće vas kako da se nosite sa tim obrascima razmišljanja.
Terapija izloženosti, kao što joj naziv kaže, predstavlja postepeno izlaganje predmetu straha. U ovom slučaju vodi. Na primer, prvo ćete imati zadatak da napunite kadu sa nekoliko centimetara vode. U drugom koraku trebaće da stavite ruku u vodu i na kraju da sedite u kadi sa vodom.
Svaki uspešno pređen zadatak vremenom će ojačati vaše samopouzdanje. To će vam omogućiti da dodajete nove aktivnosti vezane za vodu.
Pored profesionalnog tretmana, postoji i nekoliko tehnika samopomoći koje možete praktikovati kod kuće. Najefikasnije su joga, meditacija, ali i bilo koja svakodnevna fizička aktivnost.
Ukoliko se suočavate sa iracionalnim strahom od vode potražite pomoć u psihološkom savetovalištu Sana.
Pročitaj VišePet načina da postanete mentalno jači
Pet načina da postanete mentalno jači doneće vam kvalitetniji život.
Finansijska neizvesnost, preopterećenost na poslu, porodični problemi – postali su naša svakodnevnica. Iako izreka Fridriha Ničea: „Ono što nas ne ubija čini nas jačima“, zaista, ima smisla mnogi se ne mogu izboriti sa nedaćama koje su ih snašle. Posebno ako su konstantno izloženi stresnim situacijama. Srećom, možemo da naučimo kako da upravljamo njima.
Psihološka otpornost, tj. rezilijentnost, koja dovodi do metalno jakog sklopa ličnosti, nije lična osobina. U pitanju je proces koji se postiže vežbanjem, a omogućava nam da se prilagodimo ne samo svakodnevnom stresu, već i težim životnim situacijama, traumama i tragedijama.
Imajući ovo u vidu psihološko savetovalište Sana vam otkriva pet načina da postanete mentalno jači.
Nemojte dozvoliti da vas strahovi savladaju
Sasvim je u redu biti uplašen. Međutim, ne trebate dozvoliti da vas vaši strahovi parališu. Oni nikako ne smeju biti kočnica u životu.
Biti mentalno jak znači gledati dalje od svojih strahova i fokusirati se na lične ciljeve. Probijajući se kroz ono što vas plaši ne samo da postajete otporniji, već i uviđate svoje vrednosti. Samim tim stvarate mogućnosti za lični razvoj.
Prevazilaženje navika samosabotaže ili odlazak iz nezdrave veze sigurno će vam u početku delovati teško. Vremenom, zapravo, doneće boljitak u vašem životu.
Neka vaše ponašanje bude u skladu sa ciljevima
Da biste povećali svoju rezilijentnost morate da uskladite svoje vrednosti, ciljeve i ponašanje. Na primer, ako imate konkretan cilj da povećate svoj osećaj autonomije i samousmeravanja, deo tog cilja može uključivati vrednost koju ste sebi postavili, kao što je neupoređivanje sa drugima. Polazeći od sopstvenih vrednosti, vaše ponašanje će se promeniti kako bi bilo usmereno ka ispunjenju cilja.
U suprotom, ukoliko su vaše vrednosti, ponašanja i ciljevi neusaglašeni možda ćete primetiti da ne postižete željeni rezultat onoliko brzo koliko se nadate. To je sigurni znak da morate da izvršite određene promene da biste ispunili plan koji ste sebi postavili.
Vodite dnevnik svojih misli
Jedan od pet načina da postanete mentalno jači jeste da beležite svoje misli.
Ponekad, kada je osoba suočena sa nedaćama ili borbama možda neće imati snage da o tome priča sa prijateljima, pa i drugim članovima porodice. Potiskivanje misli vodi ga gomilanju negativnih emocija, koje mogu da izazovu frustracije.
Da biste to sprečili stručnjaci savetuju da svoje misli i osećanja zapišete. Vođenje dnevnika, bilo da se radi u elektronskoj formi ili pisanjem u svesku, pomoći će vam da prepoznate svoje potrebe. Na osnovu njih moći ćete da kreirate ciljeva usklađene sa povećanjem rezilijentnosti.
Promenite način razmišljanja
Kada su vam stalno u glavi reči „bol“ ili „patnja“ vremenom će vas navesti da sebe posmatrate kao žrtvu.
Morate znati da reči koje odaberete da opišete sebe i svoja iskustva mogu uticati na to kako se osećate. Kolika je njihova moć jaka govori i podatak da će imati uticaj i na to šta verujete da je istina o vama.
Umesto negativnih reči počnite da koristite pozitivne, kao što su „uspešan“ i „jak“. Zahvaljujući njima promenićete percepciju na svet, te ćete se i na sasvim drugačiji način suočiti sa novim stresnim događajem.
Brinite o sebi
U pet načina da postanete mentalno jači spada i briga o sebi. Ona je mnogo više od povremenog odlaska u spa centar ili na masažu.
Morate pronaći vremena za sebe svakog dana. Na primer, možete ujutru ili pre spavanja meditirati ili vežbati. Ukoliko ste ljubitelj knjiga obavezno izdvojite vreme u toku dana da čitate ili da radite bilo šta drugo što vas čini srećnim.
Briga o sebi može uključivati i traženje stručne pomoći. Zato ako ne umete sami da se izborite sa problemima i da naučite kako da postanete rezilijentni kontaktirajte psihološko savetovalište Sana.
Pročitaj Više
Strah od trošenja novca – Hromtofobija
Strah od trošenja novca ili hromtofobija, kako se stručno naziva, predstavlja ekstremni strah i anksioznost zbog trošenja novca. Sam naziv ukazuje na problem. Ime potiče od grčkih reči „chrimata“, što znači „novac“ i „phobos“, tj. „strah“.
Nema sumnje, naše lične finansije su izuzetno važan aspekt života. Posebno u današnje vreme kada se svetska ekonomija suočava sa visokom inflacijom. Međutim, smanjeno trošenje radi vraćanja dugova ili štednja za školarinu, stan ili auto je sasvim normalan odnos prema novcu. Problem nastaje kada se kontakt sa novcem pretvori u iracionalni strah koji ometa svakodnevno funkcionisanje.
U tom slučaju reč je o hromtofobiji. Iako se svrstava u specifične fobije, procenat onih koji se sa njom suočavaju nije zanemarljiv. Zbog toga vam psihološko savetovalište Sana otkriva kako na vreme da prepoznate strah od trošenja novca.
Zašto se javlja hromtofobija?
Tačan uzrok nije poznat, te se strah od trošenja novca posmatra kroz kombinaciju psiholoških i faktora sredine.
Jedan od vodećih jeste finansijska trauma, takođe, poznata kao trauma novca ili finansijski PTSP. Ona nije zvanična psihijatrijska dijagnoza, ali se često koristi za opisivanje hromtofobije. Uključuje različite izazove koje ljudi doživljavaju kada imaju poteškoća da se nose sa naglim finansijskim gubitkom ili hroničnim finansijskim stresom. Gubitak posla, hitna medicinska pomoć, razvod – samo su neki od okidača problema.
Genetika je još jedan faktor koji može dovesti do fobija. Naime, kod onih sa porodičnom istorijom fobija postoji veća verovatnoća da će sami razviti neku od njih.
Ne treba zanemariti ni psihološke faktore. Hromtofobija može biti zasnovana na strahu, pre svega, strahu od promene, gubitka kontrole ili nepoznatog.
Strah od trošenja novca može biti izazvan i društvenim faktorima, kao što je zabrinutost zbog nacionalne finansijske krize.
Koji su simptomi hromtofobije?
Za razliku od škrtice, koja nerado troši novac, osoba sa hromtofobijom biće neverovatno uznemirena u situacijama kada mora da potroši novac. Uznemirenost je toliko izražena da se javljaju simptomi anksioznosti i napadi panike.
Ovi simptomi se mogu ispoljiti i u slučajevima kada nema potrebe za trošenjem novca. Na primer, pri posmatranju slike sa novcem, čeka sa velikim novčanim iznosom, skupocenih predmeta… Ponekad se javljaju i pri samoj pomisli na novac.
Kod pojedinih ljudi razvijen je specifični oblik, kao što je strah od novčića ili papirnog novca, dok se drugi boje da dodiruju novac, te sva plaćanja vrše karticom.
Strah od trošenja novca se manifestuje i izbegavanjem društvenih aktivnosti koja podrazumevaju upotrebu novca. Na primer, možda ćete preskočite porodično filmsko veče, izlazak sa partnerom ili neku drugu ugodnu aktivnost.
Potreba za brojenjem novca i proveravanjem bankovnog računa više puta u toku dana je još jedan znak problema.
Ove simptome prate i druge tegobe. Poteškoće u koncentraciji, poremećaji spavanja, smanjen apetit, razdražljivost, bol u mišićima, glavobolje, promene raspoloženja veoma su česte.
Uticaj hromtofobije
Strah od trošenja novca može ozbijno narušiti kvalitet života.
Izbegavanje društvenih okupljanja zbog novca stvara socijalnu distancu. Kao posledica javlja se i nemogućnost napredovanja u karijeri, jer je potrebno uložiti novac u dodatno obrazovanje ili sertifikat.
Hromtofobija može dovesti i do pravnih problema. Izbegavanje odlaska u banku ili korišćenje bankomata otežava upravljanje finansijama. Zato može doći do odbijanja čekova, kašnjenja u izmirivanju obaveza, pa i nemogućnosti dobijanje kredita.
Strah od trošenja novca neće sam od sebe nestati, već morate potražiti stručnu pomoć u psihološkom savetovalištu Sana.
Pročitaj Više