
Stres na poslu – Kako se izboriti?
Stres na poslu, prema definiciji, u užem smislu predstavlja „rezultat neadekvatnih zahteva radne okoline i mogućnosti zaposlenih“. Dok u širem smislu nije samo rezultat pritiska radne okoline, već je odraz opšte neravnoteže između karakteristika poslovne situacije i ličnih osobina zaposlenih.
Posao ima važnu ulogu u životu odraslih. On nam, pre svega, obezbeđuje materijalnu egzistenciju, te je značajan izvor sredstava za život. Takođe, daje nam ličnu satisfakciju, odnosno osećaj vrednosti, zadovoljstva i samopoštovanja. Prema mišljenju mnogih ljudi rad nas definiše, te ne čudi što često težimo usavršavanju kako bismo mogli dalje da napredujemo i gradimo karijeru o kojoj sanjamo.
Nažalost, moderno doba donelo je mnoge promene u načinu poslovanja koje se odražavaju na fizičko i mentalno zdravlje zaposlenih. Jedna od njih jeste stres.
Šta izaziva stres na poslu?
Brojni faktori se navode kao pokretači stresa, a u osnovi se mogu podeliti na socijalne, lične i fizičko okruženja.
Konflikti u radnom okruženju jedan su od vodećih uzročnika. Konstantne svađe, netrpeljivost, nadmetanje među kolegama ili borba sa toksičnim šefom mogu da dovedu do nezadovoljstva i frustracije koji se negativno odražavaju ne samo na poslovanje, već i na vaš celokupni život.
Priroda samog posla, takođe, ima snažan uticaj. Naime, kompleksnost radnih zadataka, kratki rokovi za njihovo izvršenje, kao i veliki broj obaveza koji prevazilaze kapacitete jednog radnika, stvaraju potrebu za čestim prekovremenim radom, što rezultira hroničnim umorom i pojačanim nivoom stresa. Posledica toga jeste preopterećenje poslom koje može da izazove burn out sindrom.
Nažalost, zaposleni u našoj zemlji se često susreću sa niskim primanjima i neizvesnošću radnog mesta. Mali budžet, ali i privremeni poslovi i radno angažovanje na određeno, dovode u pitanje egzistenciju. Samim tim i konstantnu izloženost stresu.
Verovali ili ne, stres na poslu mogu da pokrenu i fizički uslovi okruženja. Istraživanja su pokazala da čistoća na radnom mestu, terenski rad, pa i opasnost po zdravlje, utiču na to kako ljudi doživljaju svoje radne zadatke.
Ipak, ključni faktor jeste karakter ličnosti. Neki ljudi su otporniji na stresne situacije, te se i lakše mogu izboriti sa njima.
Kako stres utiče na telo?
Stres uopšte, uključujući i stres na poslu, nema uvek negativni uticaj. Zapravo, kratkoročni stres može imati podsticajni karakter. Međutim, dugoročna izloženost stresnim situacijama dovodi do brojnih zdravstvaenih tegoba.
Prvi na udaru je stomak, te dolazi do problema sa varenjem i probavom, koji vremenom prelaze u oboljenja digestivnog trakta.
Glavobolje su česti pratioci stresa. Dok se kod pojedinih osoba javljaju i promene na koži, u vidu akni i osipa, kao i problemi sa kosom, posebno je izraženo prekomerno opadanje.
Nije redak slučaj da konstantni stres na poslu dovede i do poremećaja srčanog ritma i visokog krvnog pritiska, što predstavlja okidač za ozbiljna kardiovaskularna oboljenja.
Stres utiče i na mentalno zdravlje. Promene raspoloženja, poremećaji spavanja, pad koncentracije, problemi sa pamćenjem, anksioznost – samo su neke od posledica. Kod nekih ljudi javljaju se i promene u ponašanju, kao što je pojačano konzumiranje cigareta, alkohola, pa i upotreba nedozvoljenih supstanci.
Uticaj stresa na zdravlje nije zanemarljiv i ne treba ga potcenjivati. Zato je neophodno da naučite da upravljate njime, a u tome vam može pomoći psihološko savetovalište Sana.
Pročitaj Više