
Kako prevazići nesigurnost?
Nesigurnost je osećaj sumnje, straha ili nepoverenja u sebe, situaciju ili budućnost. To je stanje kada niste sigurni da li ćete nešto uspeti, da li ste dovoljno dobri ili šta će se desiti.
Ovaj osećaj svako od nas je makar jednom iskusio u životu. Može se javiti u bilo kom aspektu života, bilo da je to fizički izgled, međuljudski odnosi, finansijska stabilnost ili profesionalne veštine.
Umerena doza nesigurnosti, koja se povremeno javlja, je potpuno normalna pojava. Međutim, ako je ona stalna i previše intenzivna predstavlja problem. Takva nesigurnost ne samo da narušava svakodnevno funkcionisanje i donošenje odluka, već može da dovede i do niskog samopouzdanja i anksioznosti.
Imajući ovo u vidu psihološko savetovalište Sana vam otkriva kako da prevaziđete intenzivnu nesigurnost.
Vrste nesigurnosti
Nesigurnost je jedinstvena i povezana je sa individualnim problemima. Ipak svaka se može svrstati u jednu od tri kategorije. To su lična, profesionalna ili nesigurnost u vezi.
Lična nesigurnost opisuje negativne načine na koje sebe doživljavate. Osoba najčešće smatra da takvo negativno viđenje imaju i drugi ljudi o njoj. U većini slučajeva vezana je za fizički izgled ili način života. Mada može doći i do krize identiteta, te se stalno preispitujete i poredite sa drugima.
Ova vrsta nesigurnosti može pojačati vašu samosvest i naterati vas da mislite da su ljudi oko vas inteligentniji, finansijski stabilniji ili uspešniji od vas.
Profesionalna nesigurnost odražava vaše strahove od nemogućnosti obavljanja posla. Posledica ove nesigurnosti može biti zanemarivanje mogućnosti za napredovanjem, pa čak i potpuna profesionalna samosabotaza.
Nesigurnost u vezi je jedna od najrasprostranjenijih. Proizilazi iz stilova u vezi. Naime, sigurni ljudi ulaze u veze sa odličnom emocionalnom inteligencijom i spremnošću za komunikaciju. Veruju da njihov partner ima na umu njihov najbolji interes i da će ih voleti i podržavati.
Sa druge strane, nesigurni ljudi imaju stalni strah od napuštanja. Često ne veruju da su dostojni ljubavi i stalno traže potvrdu. Zauzvrat, mogu postati iracionalno ljubomorni ili pokušati da kontrolišu drugu osobu kako bi izbegli da je izgube.
Zašto se javlja intenzivna nesigurnost?
Iako nesigurnost mogu izazvati različiti faktori, najčešće su to prošla iskustva. Odnosno, negativni događaji ili traume koji su ostavili trajne posledice.
U pokretače se svrstavaju i društvene norme. Stalno izlaganje idealizovanim standardima može dovesti do nepovoljnih poređenja.
Nesigurnost može da potiče i iz detinjstva. Stalna kritika roditelja vremenom dovodi do osećaja sumnje u sebe. Neretko su odnosi sa manipulativnim partnerom, pa i prijateljima uzrok ovog problema.
Saveti za prevazilaženje nesigurnosti
Prvi korak u prevazilaženju nesigurnosti jeste da prihvatite sebe takvim kakvi jeste. Morate shvatiti da niko nije dobar u svemu. Svako ima snage i slabosti. Zato prestanite da se poredite sa drugima.
Možda ćete videti prijatelje kako postižu finansijske ciljeve ili pronalaze prave partnere dok vi osećate da zaostajete. Zapamtite: svako radi svojim tempom i nalazi se na jedinstvenom putu ka uspehu.
Umesto da se držite negativnih osećanja o sebi ili da dozvolite da vam iskustvo, poput kritike, naruši samopouzdanje, prihvatite svoja osećanja. Na taj način moći ćete da spoznate svoje prave vrednosti.
Kada postavljate ciljeve, vodite računa da oni budu realni i ostvariti. U suprotnom, nećete moći da ih postignete te ćete se osećati frustrirano. Obavezno se pripremite i za neuspeh.
Neuspesi su deo života. Naizgled idealna ljubav može se pretvoriti u toksičnu vezu. Čak i ako ste veoma kvalifikovan kandidat, možda nećete dobiti posao. Ove situacije se dešavaju svima, ali ne smete dozvoliti da pokreću negativnu percepciju o sebi.
Pustite ljude koje podstiču vaše nesigurnosti, već se okružite onima koji vas ohrabraju i podržavaju. Bliski prijatelji i članovi porodice vide vaše vrednosti. Samim tim, kada se osećate nesigurno oni će vas podsetiti na vaše kvalitete.
Ukoliko ne možete sami da prevaziđete nesigurnost potražite pomoć u psihološkom savetovalištu Sana.
Pročitaj Više

Znaci koji ukazuju na nisko samopouzdanje
Nisko samopouzdanje u širokom smislu označava loše mišljenje o sebi. Odnosno, loš osećaj sopstvene vrednosti. Ono može da obuhvati niz faktora, kao što su vaš osećaj identiteta, kompetentnosti i pripadnosti.
S obzirom da je samopouzdanje više od običnog dopadanja sebi, njegov nedostatak može da ostavi trag na razne oblasti vašeg života. Ne samo da utiče na to kako se osećate i odnosite prema sebi, već može uticati i na vašu motivaciju da idete za stvarima koje želite u životu. Takođe, na vašu sposobnost da razvijete zdrave odnose, kao i na to kako dozvoljavate drugima da se ponašaju prema vama.
Imajući ovo u vidu nisko samopouzdanje predstavlja ozbiljan problem. Nažalost, često ljudi nisu svesni da ga imaju.
Zašto se javlja nisko samopouzdanje?
Uzroci niskog samopouzdanja su različiti. Obično dolaze iz detinjstva, tj. u slučaju kada su roditelji (ili drugi značajni ljudi kao što su nastavnici) bili izuzetno kritični. Mada se mogu javiti i kasnije. Loše ponašenje od strane partnera, posebno psihičko zlostavljanje, može da dovede do stalnog preispitivanja sopstvene vrednosti.
Loši akademski uspeh u školi, takođe, se navodi kao pokretač. Svakako, ne treba zanemariti ni uticaj stresa, koji može da dovede do osećaja niže vrednosti.
Nisko samopouzdanje proizilazi i iz niskog nivoa otpornosti, velike samokritike, kao i ruminacije, tj. negativnih opsesivnih misli.
Fizički izgled je dodatni faktor koji doprinosi niskom samopouzdanju. Istraživanja su pokazala da je vodeći izazivač nedostatak zuba ili nelečeni karijes. Sa njim se suočavaju često osobe koje imaju stalni medicinski problem, kao što je hronični bol, invaliditet.
Veliki je uticaj socijalnih mreža na samopouzdanje. Naročito kod mlađih generacija. Slike ljudi savršenog izgleda, u skupoj garderobi i na atraktivnim lokacijama mogu da dovedu u pitanje mišljenje o sebi.
Kako prepoznati nisko samopouzdanje?
Iako nije mentalna bolest, nisko samopouzdanje utiče na kvalitet života. Vremenom, čini kočnicu u ličnom razvoju i napredovanju. Čak može da dovede i do psihičkih problema. Anksioznost, poremećaji u ishrani, depresija – samo su neki do njih.
Stalna briga i sumnja u sebe su karakteristični znaci niskog samopouzdanja. Čak i nakon što donesu odluku, ove osobe se pitaju da li su, možda, napravili pogrešan izbor. Sumnja u svoje mišljenje vodi ka povinovanju onome što drugi misle umesto da se drže svog izbora.
Strah od neuspeha je još jedan jasan znak. Pošto im nedostaje poverenje u svoje sposobnosti, ljudi sa niskim samopouzdanjem imaju tendenciju da izbegavaju izazove ili brzo odustanu, čim se pojavi prva prepreka. Samim tim imaju osećaj da nemaju kontrolu nad svojim životima ili onim što im se dešava.
Nisko samopouzdanje dovodi do toga da se ljudi fokusiraju na svoje mane, a ne na svoje kvalitete. Umesto da pozitivno razmišljaju o sebi, uvek ističu svoje negativne strane, bilo da je to izgled, ličnost ili sposobnosti. Zbog toga ne umeju ni da prihvate komplimente drugih. Razlog za to jeste činjenica da pohvale o njima nisu u skladu sa njihovim uverenjima o sebi.
Ljudi sa niskim samopouzdanjem mogu imati teškoća u postavljanju granica sa drugima. U težnji da svima uvek ugode osećaju krivicu za sve loše stvari koje se dogode. Istovremeno se plaše da će ljudi prestati da ih vole ako pokušaju da uspostave granicu. Posledica toga jesu problemi u gradnji zdravih odnosa.
Ukoliko ne znate kako da ojačate samopouzdanje potražite pomoć u psihološkom savetovalištu Sana.
Pročitaj Više