Emocionalna inteligencija
Emocionalna inteligencija je pojam koji se danas često sreće ne samo u naučnim krugovima, već i u medijima, pa i u svakodnevnom životu. Razlog za to leži u činjenici da je upravo ona naš najjači saveznik u životu omogućavajući nam da budemo srećni, zadovoljni i uspešni.
Koncept emocionalne inteligencije uveo je Abraham Maslow 50-ih godina, a prvi ga primenio u svom radu Michael Beldoch 1964. godine. Dve decenije kasnije Howard Gardner je izneo mišljenje da tradicionalni tipovi inteligencije, kao što je koeficijent inteligencije, ne uspevaju u potpunosti da objasne kognitivne sposobnosti, već je to pripisao emocionalnoj inteligenciji.
Značajan pomak u razumevanju dali su Peter Salovey i John Mayer 90-ih godina. Razvijajući modele i instrumente za procenu emocionalne inteligencije ovi naučnici su dali i prvu zvaničnu definiciju. Po njima emocionalna inteligencija je “sposobnost praćenja i razlikovanja sopstvenih i tuđih osećaja i emocija i korišćenja tih informacija kao vodiča za mišljenje i ponašanje”.
Termin je dobio široko značenje tek 1995. godine kada je Daniel Goleman objavio knjigu “Emocionalna inteligencija – Zašto može biti važnija od koeficijenta inteligencije”.
Komponente emocionalne inteligencije
Psiholog Daniel Goleman je postavio 5 komponenti na kojima se zasniva emocionalna inteligencija.
- Samosvest je sposobnost da prepoznamo i razumemo sopstvene emocije. Ujedno, važna je svest o efektima tih emocija, pa i efektima naših akcijama na druge ljude.
- Samoregulacija predstavlja sposobnost upravljanja sopstvenim emocijama. Pri čemu se ona ne vezuje za potiskivanje emocija, već za njihovo ispoljavanje u pravo vreme i na pravi način.
- Socijalne veštine su ključne kod emocionalne inteligencije. Podrazumevaju, pre svega, aktivno slušanje, pravilni stil verbalne i neverbalne veštine komunikacije, pa i vođstvo.
- Empatija je sposobnost emocionalnog razumevanja drugih. Odnosno, sposobnost da se razumeju misli i osećanja drugih iz njihove perspektive.
- Motivacija kod emocionalne inteligencije je unutrašnjeg karaktera. Što znači da se ne odnosi na materijalnu nagradu, već na ispunjenje unutrašnjih potreba i ciljeva.
Zašto je važna emocionalna inteligencija?
Kao što znamo, nisu najpametniji ljudi i najuspešniji ili najispunjeniji u životu. Mnogi akademski briljantni umovi ne snalaze se u međuljudskim odnosima. To rezultira da su neuspešni kako na poslu, tako i u privatnom životu. Svakako, intelektualne sposobnosti, tj. koeficijent inteligencije pomoći će vam da upišete željenu školu ili fakultet. Međutim, on nije dovoljan da se ostvarite u izabranom poslu. Upravo u tome snažan uticaj ima emocionalna inteligencija.
Emocionalna inteligencija nam omogućava pravilno upravljenje stresom i emocijama kojima smo svakodnevno izloženi tako da možemo lako da se prilagodimo svakoj društvenoj situaciji, ma koliko ona bila kompleksna. Na taj način izbegnuti su i konflikti u radnom okruženju. Takođe, pruža nam osnovu za liderstvo kojim ćemo motivisati i druge na postizanje uspeha.
Koliki značaj ima emocionalna inteligencija u poslovnom svetu najbolje potvrđuje podatak da su mnoge kompanije počele da je pri zapošljavanju procenjuju, baš kao tehničke sposobnosti.
Važnost komunikacije u partnerskim odnosima je ključna za funkcionisanje porodice, a obezbeđuje je emocionalna inteligencija. Ako razumete svoje emocije i kako da ih kontrolišete, moći ćete bolje da ih iskažete, ali i da razumete kako se drugi osećaju.
S obzirom da nam obezbeđuje da kontrolišemo stres, emocionalna inteligencija utiče i na fizičko i mentalno zdravlje. Povišeni krvni pritisak, slabljenje imunog sistema, povećani rizik od srčanog i moždanog udara, ubrzano starenje, kao i pojava depresije i anksioznosti – samo su neke od posledica dugoročne izloženosti stresom koju ćemo izbeći pomoću ove vrste inteligencije.
Emocionalna inteligencija se razvija kroz učenje i praksu, zato potražite savete u psihološkom savetovalištu Sana kojim ćete usavršiti sve njene komponente.
Povezani Postovi
Kriza srednjih godina kod žena
Kriza srednjih godina kod žena je čest problem sa kojim se suočavaju pripadnice...
Toksična pozitivnost – Koji su njeni znaci i zašto je opasna?
Toksična pozitivnost predstavlja disfunkcionalno emocionalno upravljanje bez...