Antisocijalni poremećaj ličnosti
Antisocijalni poremećaj ličnosti spada u grupu poremećaja za koji su karakteristični duboki i trajni obrasci ponašanja suprotni od onoga što se smatra društveno prihvatljivim.
Ličnost svakog čoveka je kompleksna i određena usađenim karakteristikama. Većina su nesvesne, te se automatski ispoljavanju pri određenim situacijama. Iako je svaki čovek različit pojedina pravila ponašanja su zajednička. Izvesna odstupanja su sasvim prihvatljiva. Međutim, problem nastaje kada hronična struktura jedne individue ostvalja velike posledice na porodicu, ali i sve ljude u blizini.
Procenjuje se da od poremećaja ličnosti pati oko 9 odsto odraslog stanovništva. Od toga skoro 4 odsto ima antisocijalni poremećaj ličnosti.
Šta uzrokuje antisocijalni poremećaj ličnosti?
Tačni uzrok je nepoznat, zbog toga se antisocijalni poremećaj ličnosti posmatra kao kombinacija više faktora. Genetika igra važnu ulogu u nastanku, te je češći kod osoba u čijoj porodici je već registrovan. Bez obzira što pojedine osobe imaju genetsku predispoziciju za ovaj poremećaj, da bi se on razvio mora da budu uključeni i spoljašnji uticaji.
Obično se javlja u disfunkcionalnim porodicama, u kojima su konflikti svakodnevna pojava. Zatim, kod osoba koje su pretrpele zlostavljanje bilo koje vrste ili su u detinjstvu bili zanemarivani. Gubitak bliske osobe, kao i razvod roditelja se, takođe, svrstavaju u izazivače.
Bolesti zavisnosti drugih članova porodice mogu biti okidač za nastanak antisocijalnog poremećaja ličnosti. Mada nije redak slučaj da je uzrok fizičke prirode. Naime, povrede koje su dovele do oštećenja mozga predstavljaju opasnost za razvoj problema.
Koji su simptomi antisocijalnog poremećaja ličnosti?
Antisocijalni poremećaj ličnosti prati niz prepoznatljivih znakova, koji se često ispoljavaju i pre 15. godine, ali se dijagnoza postavlja tek nakon 18. godine.
Osoba sa ovim poremećajem ličnosti ne vodi se pravilima šta je ispravno, a šta ne. Samim tim ne uvažava prava, želje i osećanja drugih ljudi, često ugražavajući njihovu bezbednost. Osim nedostatka empatije prisutno je i manipulativno ponašanje, ali i impulsivnost, agresivnost, pa i nasilnost.
Kao patološki lažov neretko se lažno predstavlja ili vara druge zarad postizanja ličnog zadovoljstva. Što za posledicu može imati i sukob sa zakonom. Zbog nedovoljne odgovornosti ne postoje dobre radne navike, te su prisutni i problemi u radnom okruženju, koje dodatno pospešuje nepoštovanja autoriteta. Dok se u društvenom životu poremećaj manifestuje otežanim sklapanjem prijateljstva.
Antisocijalno ponašanje nije isto što i asocijalno!
imajte u vidu da je antisocijalno ponašanje društveno neprihvatljivo, koje je nedostatak moralnih i društvenih, često i pravnih normi.
Sa druge strane, asocijalno ponašanje se vezuje za osobe koje samo nisu društvene. Odnosno, za one koje nisu socijalno interaktivne sa ljudima koji im nisu bliski. Karakteriše ih manjak samopouzdanja i socijalnih veština, pa se ne usuđuju da izađu iz zone komfora. Većinu stvari rade samostalno, pri čemu je njihovo ponašanje prihvatljivo. Ne samo da ne žele nikog namerno da povrede, već ove osobe imaju izražen osećaj krivice.
Za razliku od asocijalnog, antisocijalno ponašanje ne treba olako shvatati, jer može da dovede do ozbiljnih problema. Da bi se otklonilo neophodno je adekvatno lečenje koje uključuje i psihoterapiju. Zato se na vreme javite psihološkom savetovalištu Sana.
Pročitaj Više
Perfekcionizam – Šta je i kako se ispoljava?
Perfekcionizam predstavlja karakternu osobinu koja je vezana za visoke standarde i očekivanja. Odnosno, definiše kao “težnja da se bude ili izgleda savršeno ili da se veruje da je moguće postići savršenstvo”. Iako je u početku posmatran kao pozitivna osobina, a ne kao mana, zapravo je koncipiran kao višedimenzionalna i višeslojna crta ličnosti.
Kada prestaje zdrav, a počinje negativan perfekcionizam otkriva vam u ovom blogu psihološko savetovalište Sana.
Adaptivni i maladaptivni perfekcionizam
Adaptivni perfekcionizam je pozitivno orijentisan. Karakterišu ga realni, ostvarivi ciljevi, pa osoba kada ih postigne oseća zadovoljstvo i ponos. Što znači da adaptivni perfekcionisti teže ka savršenstvu, ali ne ugrožavaju svoje samopoštovanje. Na greške ne gledaju kao na pokazatelje sopstvene neadekvatnosti, već ih one motivišu na veće zalaganje, pa i prilagodljivost, kako bi ostvarili cilj.
Maladaptivni perfekcionizam je negativno orijentisan. On postavlja nerealno visoke, a često i nedostižne, ciljeve. Čak i ako se ostvare izostaje osećaj zadovoljstva, jer se smatra da uvek može bolje.
Za razliku od adaptivnog, ovu vrstu perfekcionizma pokreće strah od neuspeha, tačnije težnja da se on izbegne. S obzirom da ličnu vrednost procenjuju na osnovu dostignuća, osobe smatraju da je mišljenje drugih ljudi o njima zasnovano isključivo na postignutom uspehu. Zbog toga su preterano samokritične i pod velikim pritiskom prilikom izvršenja zadataka. Što može da dovede do odustajanja, a nije im nepoznata ni prokrastinacija, tj. odlaganje obaveza.
Šta izaziva negativni perfekcionizam?
Baš kao što stilovi roditeljstva utiču na narcisoidni poremećaj ličnosti, tako se perfekcionizam u većini slučajeva javlja kod ljudi koji su tokom odrastanja kritikovani i za najmanje greške i propuste, a pohvale su izostajale za uspehe. Kako im je stalno ukazivano na nedostatke ne čudi što u kasnijim godinama samo njih i vide.
Perfekcionizam je, danas, veliki problem mladih ljudi jer je jak uticaj socijalnih mreža na samopouzdanje, te se razvija težnja da se u svakom trenutku bude savršen. Mada se može javiti i u zrelom dobu, kada su već postignuti značajni rezultati, pa osoba oseća pritisak da ispuni prethodna dostignuća.
Utvrđena je i veza između perfekcionizma i anksioznosti, kao i perfekcionizma i opsesivno-kompulsivnog poremećaja. Ipak, to ne znači da će se on javiti kod svih koji pate od ovih psihičkih problema.
Da li perfekcionizam može da naruši kvalitet života?
Perfekcionizam tera ljude da se brinu oko postizanja nedostižnih ideala ili nerealnih ciljeva, što često dovodi do mnogih oblika problema prilagođavanja. Perfekcionista svaku grešku gleda kao lični neuspeh, te gubi samopouzdanje. Vremenom, osećaj bezvrednosti može da izazove ozbiljne posledice, uključujući i depresiju i poremećaje ishrane.
Prema Frojdu negativni perfekcionizam vodi ka problemima digestivnog trakta. Naime, stalni pritisak da se bude savršen negativno se odražava na rad sistema za varenje, te su česte mučnine, gađenje, povraćanje, dijareja ili opstipacija. Ove tegobe stvaraju predispoziciju za nastanak oboljenja kao što su čir na želucu, gastritis, ulcerozni kolitis…
Srećom, negativni perfekcionizam se može prevazići. Ovaj put podrazumeva menjanje načina razmišljanja i zaključivanja, kao i postepeno navikavanje na nesavršenost i na ne tako prijatne situacije i emocije.
Ukoliko imate problem sa nerealno visokim kriterijumima potražite pomoć u psihološkom savetovalištu Sana.
Pročitaj Više
Strah od promene – Zašto nastaje?
Strah od promene je česta pojava među ljudima širom sveta.
Moderno doba karakterišu stalne promene, razvijaju se nove tehnologije, novi uređaji, pa i nove obaveze kojima moramo da se prilagodimo. Iako se svet oko nas menja i shvatamo da je to jedina konstanta u našim životima mnogi ne žele da je prihvate. Tada promene umesto da budu predmet žudnje postaju izvor straha protiv kog se borimo.
Strah od promene javlja se jer ne možemo predvideti njihov ishod, te smo usmereni na izbegavanje neizvesnosti. Naš mozak više voli predviljive, čak i negativne ishode, pre nego neizvesne koji mogu da predstavljaju pozitivnu promenu.
S obzirom da strah od promene može biti kočeći element u napretku, pa i normalnom funkcionisanju, psihološko savetovalište Sana vam otkriva kako da ga prepoznate i prevaziđete.
Šta je strah od promene?
Metateziofobija predstavlja iracionalan strah koji se javlja pri suočavanju sa novim situacijama ili iskustvima. Ljudi su svesni da je on nerealan, ali ne mogu da ga kontrolišu. Zbog toga se trude da na sve moguće načine izbegnu promene, bez obzira što to dovodi do ometanja ličnog i profesionalnog života.
Kao i kod drugih strahova, prisutna je izražena anksioznost sa približavanjem promene. Prate je napadi panike koji se manifestuju fizičkim simptomima kao što su ubrzani rad srca, prekomerno znojenje i otežano disanje. Osobe koje pate od ovog problema često osećaju i hronični umor, bolove, a razvijaju i depresivne misli.
Kako promena može da donese nepredvidive situacije ljudi radije biraju da ostanu na sigurnom, ma koliko zona komfora bila loša za njih. Upravo to dokazuje činjenica da pojedini ostaju u toksičnoj vezi, jer se plaše da budu sami ili da moraju da idu na sastanke kako bi pronašli novog partnera. Drugi, pak, ostaju na poslu kojim nisu zadovoljni, jer se plaše da započnu novi. Imajući ovo u vidu možemo da kažemo da je strah od promene povezan sa strah od neuspeha.
Zašto nastaje?
Strah od promene može proizaći iz lošeg iskustva iz detinjstva koje je izazvano nekom promenom. Mada je češći slučaj da je rezultat roditeljskog vaspitanja. Naime, odrastati u okruženju u kome se promena vidi kao pretnja dovodi do formiranja stava da je bolje izbeći nego izmeniti nešto u svom životu.
Genetski faktori, takođe, igraju važnu ulogu, kao i sklop ličnosti. Ljudi su predodređeni da vole da imaju kontrolu. Samim tim pojedine promene mogu da stvore osećaj nesigurnosti i gubitka kontrole nad životom, posebno kod onih koji imaju manjak samopouzdanja.
Kako prevazići strah od promene?
Da biste izbegli strah od promene, odnosno nepoznatog trudite se da prikupite što više infomacija. Na taj način u velikoj meri možete predvideti ishod promene, pa i pripremiti se na negativne posledice.
Obično strah nije prisutan od detinjstva, već se javio u nekom trenutku. Zato stručnjaci savetuju da razmislite o prošlim iskustvima i prisetite se kako ste se ranije suočavali sa promenama. Pozitivan stav je osnova za prihvatanje svih neizvesnosti, pa i nesavršenosti. U tome vam mogu pomoći mindfulness tehnike koje će razviti sposobnost prevazilaženja izazova u životu.
Ukoliko, i pored uloženog truda, ne možete sami da prevaziđete strah od promene potražite pomoć u psihološkom savetovalištu Sana.
Pročitaj Više
Steps to Overcoming Teenage Anger
- You’ve been feeling low or irritable for most of the day, every day for two weeks or more. You might have found yourself worrying about past or future events for long periods of time, or simply feeling sad, cross or tearful. Sometimes it’s hard to recognize a gradual change – have others noticed that you don’t seem your usual self?
- You’ve lost interest in activities that you used to enjoy. Perhaps you have been seeing less of your friends or family recently, have stopped going to the gym, or cooking balanced meals. This is really about recognizing changes in what’s normal for you – no one is saying you have to exercise five times a week or eat your greens, but changes in your routine can offer concrete indications that your mood is changing.
- You are struggling to concentrate. You might notice that you struggle to focus when reading or watching television, for example, or to follow the thread of a spoken conversation. This could be affecting your performance at work, or limiting your ability to perform routine tasks such as food shopping. Again, we are looking for a change in what’s normal for you, so if concentration has always been something you find tricky there is little cause for concern.
In three words I can sum up everything I’ve learned about life: it goes on.
– Robert Frost
Am I Depressed? 6 Signs You Should Know About
- You’ve been feeling low or irritable for most of the day, every day for two weeks or more. You might have found yourself worrying about past or future events for long periods of time, or simply feeling sad, cross or tearful. Sometimes it’s hard to recognize a gradual change – have others noticed that you don’t seem your usual self?
- You’ve lost interest in activities that you used to enjoy. Perhaps you have been seeing less of your friends or family recently, have stopped going to the gym, or cooking balanced meals. This is really about recognizing changes in what’s normal for you – no one is saying you have to exercise five times a week or eat your greens, but changes in your routine can offer concrete indications that your mood is changing.
- You are struggling to concentrate. You might notice that you struggle to focus when reading or watching television, for example, or to follow the thread of a spoken conversation. This could be affecting your performance at work, or limiting your ability to perform routine tasks such as food shopping. Again, we are looking for a change in what’s normal for you, so if concentration has always been something you find tricky there is little cause for concern.
In three words I can sum up everything I’ve learned about life: it goes on.
– Robert Frost
How to Talk About Your Mental Health
- You’ve been feeling low or irritable for most of the day, every day for two weeks or more. You might have found yourself worrying about past or future events for long periods of time, or simply feeling sad, cross or tearful. Sometimes it’s hard to recognize a gradual change – have others noticed that you don’t seem your usual self?
- You’ve lost interest in activities that you used to enjoy. Perhaps you have been seeing less of your friends or family recently, have stopped going to the gym, or cooking balanced meals. This is really about recognizing changes in what’s normal for you – no one is saying you have to exercise five times a week or eat your greens, but changes in your routine can offer concrete indications that your mood is changing.
- You are struggling to concentrate. You might notice that you struggle to focus when reading or watching television, for example, or to follow the thread of a spoken conversation. This could be affecting your performance at work, or limiting your ability to perform routine tasks such as food shopping. Again, we are looking for a change in what’s normal for you, so if concentration has always been something you find tricky there is little cause for concern.
In three words I can sum up everything I’ve learned about life: it goes on.
– Robert Frost
Which is better, dogs or cats?
- You’ve been feeling low or irritable for most of the day, every day for two weeks or more. You might have found yourself worrying about past or future events for long periods of time, or simply feeling sad, cross or tearful. Sometimes it’s hard to recognize a gradual change – have others noticed that you don’t seem your usual self?
- You’ve lost interest in activities that you used to enjoy. Perhaps you have been seeing less of your friends or family recently, have stopped going to the gym, or cooking balanced meals. This is really about recognizing changes in what’s normal for you – no one is saying you have to exercise five times a week or eat your greens, but changes in your routine can offer concrete indications that your mood is changing.
- You are struggling to concentrate. You might notice that you struggle to focus when reading or watching television, for example, or to follow the thread of a spoken conversation. This could be affecting your performance at work, or limiting your ability to perform routine tasks such as food shopping. Again, we are looking for a change in what’s normal for you, so if concentration has always been something you find tricky there is little cause for concern.
In three words I can sum up everything I’ve learned about life: it goes on.
– Robert Frost
In three words I can sum up everything I've learned about life: it goes on.
Depression: Which Therapy is Right for Me?
- You’ve been feeling low or irritable for most of the day, every day for two weeks or more. You might have found yourself worrying about past or future events for long periods of time, or simply feeling sad, cross or tearful. Sometimes it’s hard to recognize a gradual change – have others noticed that you don’t seem your usual self?
- You’ve lost interest in activities that you used to enjoy. Perhaps you have been seeing less of your friends or family recently, have stopped going to the gym, or cooking balanced meals. This is really about recognizing changes in what’s normal for you – no one is saying you have to exercise five times a week or eat your greens, but changes in your routine can offer concrete indications that your mood is changing.
- You are struggling to concentrate. You might notice that you struggle to focus when reading or watching television, for example, or to follow the thread of a spoken conversation. This could be affecting your performance at work, or limiting your ability to perform routine tasks such as food shopping. Again, we are looking for a change in what’s normal for you, so if concentration has always been something you find tricky there is little cause for concern.
In three words I can sum up everything I’ve learned about life: it goes on.
– Robert Frost