Kako da pomognete anksioznoj osobi?
Kako da pomognete anksioznoj osobi? Pitanje kojim se bave ne samo stručnjaci, već i mediji i ljudi u svakodnevnim razgovorima.
Svako je makar jednom u životu osetio strah, teskobu i nervozu. Ovaj zdrav nivo anksioznosti sasvim je normalna pojava prilikom životnih promena i odluka koje moramo da donesemo. Zapravo, ona nas pokreće da ispunimo zadate ciljeve.
Međutim, problem nastaje kada anksioznost postane učestala tako da njeni intenzivni simptomi otežavaju normalno funkcionisanje. Upravo sa ovim se suočava oko 150 miliona ljudi širom sveta, iz godine u godine se povećava broj, pa ne čudi što je anksioznost, zajedno sa poremećajima raspoloženja, najčešća tegoba mentalnog zdravlja odrasle populacije.
Imajući to u vidu psihološko savetovalište Sana vam otkriva kako da pomognete anksioznoj osobi.
Da li znate šta je anksioznost?
Da biste znali kako da pomognete anksioznoj osobi morate se, najpre, znati da prepoznate njene simptome. Takođe, treba da razumete kako anksioznost utiče na naše misli i ponašanje.
Anksioznost je poremećaj koji karakteriše stalni osećaj strepnje i iščekivanja da će se nešto loše dogoditi, čak i kada za to ne postoji realna osnova. Ona se manifestuje nizom fizičkih simptoma, kao što su česte glavobolje i bolovi u mišićima, mučnina, prekomerno znojenje, ubrzani rad srca, stezanje u grudima, nesanica i neobjašnjivi umor.
Osim fizičkih, anksioznost može da utiče i na razmišljanje, osećanja, pa i ponašanje. Naime, osoba sa ovim problemom ima veliki osećaj krivice i brige, stalno je plašljiva, pa i razdražljiva i ljuta, jer joj se čini da je niko ne razume. Nije redak slučaj da počne da izbegava ljude, situacije ili aktivnosti koje su nekada pričinjavale zadovoljstvo.
Kako da pomognete anksioznoj osobi? Saslušajte je!
Nenasilna komunikacija je osnova svih dobrih međuljudskih veza, a njena glavna karakteristike jeste slušanje sagovornika. Zato, naučite pažljivo da saslušate osobu koja se bori sa anksioznošću, dopustite da vam poveri kako se oseća.
Otvorenim razgovorom otkrićete šta je potrebno da učinite kada nastupe napadi panike. Nikako nemojte u tim trenucima da racionalizujete stanje, kritikujete ili osuđujete. Nije preporučljivo ni da se služite savetima da popije „nešto za smirenje“. Već pronađite način da dragoj osobi pomognete da se opusti kako bi panika nestala.
Kako da pomognete anksioznoj osobi? Budite spremni na kompromis
Iznenadno otkazivanje druženja sa prijateljima ili odlaska u bioskop nisu retki u dogovorima sa anksioznim osobama. Budite svesni – situacije koje su vama normalne i predstavljaju uživanje, za njih mogu da budu borba. Iako će vam delovati čudno, napadi panike se javljaju i zbog prazne baterije na telefonu, vožnje liftom, propuštenog autobusa i mnogih drugih nelogičnih uzročnika. Zbog toga je veoma važno da Aaksioznost ne shvatate olako i da osobu ne prisiljavate da uradi nešto na šta nije spremna.
Umesto toga, poštujte svaku njenu odluku i budite spremni na komprosim u pogledu pojedinih aktivnosti.
Na taj način pružićete joj sigurnost, tako da će se osećati opušteno u vašem prisustvu. Samim tim, biće spremna da razgovara o svom problemu sa vama i da vam dopusti da joj pomognete da potraži stručnu pomoć, jer podrška porodice je prvi i najvažniji korak u rešavanju problema.
Ukoliko vaš bližnji pati od anksioznosti konktirajte psihološko savetovalište Sana.
Pročitaj Više
Socijalna distanca
Socijalna distanca je veliki problem modernog doba.
Čovek je socijalno biće, pa su kontakt sa drugima, ljubav i bliskost prirodne potrebe svakog. Samim tim, njihov nedostatak narušava kvalitet života.
Nažalost, sa otuđenošću se suočava veliki deo populacije. Veliki krivac za to jeste internet. Statistički podaci pokazuju da skoro 2/3 svog slobodnog vremena provodimo u virtuelnom svetu. Uticaj društvenih mreža ima brojne prednosti, ali pokazuje i svoju negativnu stranu, pa se kao posledica javljaju sve veća usamljenost i socijalna distanca.
Socijalna distanca nije isto što i fizička!
Iako postoji od davnina, poslednjih meseci socijalna distanca je ponovo naišla na interesovanje medija i građana. Razlog za to leži u pandemiji korona virusa. Novootkrivena bolest je od početka godine neverovatnom brzinom osvojila čitav svet, ostavljajući za sobom iz dana u dan veliki broj mrtvih. S obzirom da se lako prenosi proglašeno je vanredno stanje i donete su preventivne mere kako bi se sprečilo dalje širenje zaraze. Jedna od njih jeste poštovanje distance između ljudi.
Upravo je ovaj pojam počeo da se poistovećuje sa socijalnom distancom, što je velika greška. Naime, fizička distanca je naložena mera držanja propisane udaljenosti prilikom kontakta sa ljudima. Za razliku od nje, socijalne predstavlja meru bliskosti, tj. udaljenosti pojedinca u odnosu na neku društvenu ili etničku grupaciju.
Zapravo, to je udaljenost između različitih grupa u društva. Obično se zasniva na socijalnoj klasi, polu, kao i etničkoj pripadnosti, pa možemo slobodno da kažemo da je u navećoj meri povezana sa predrasudama koje pojedinac ima prema određenoj grupi.
Socijalna distanca je promenljiva kategorija, jer na nju utiču trendovi u društvu, stilovi komuniciranja i drugi faktori.
Šta ova vrsta distance podrazumeva?
Afektivna socijalna distanca predstavlja gledište koje polazi od afektivne distance, odnosno koliko simpatije članovi grupe osećaju prema drugoj grupi, pa njenu osnovu čine reakcija i osećanja ljudi na druge osobe i prema drugim grupama ljudi.
Normativna socijalna distanca posmatra distancu kao normativnu kategoriju. Što znači da polazi od široko prihvaćene i često svesno izražene norme o tome koga treba smatrati “insajderom”, a koga “strancem”. Drugim rečima, od normi koje preciziraju razlike između “nas” i “njih”. Normativna socijalna distanca razlikuje se od afektivne, jer ne uključuje subjektivnu komponentu.
Interaktivna socijalna distanca se fokusira na učestalost i intenzitet interakcija između dve grupe, tvrdeći da što su članovi dve grupe više u interakciji, to su socijalno bliži.
Da li ona može da utiče na mentalno zdravlje?
Istraživanja su pokazala da ova vrsta ualjenosti može kod odbačene grupe da izazove fizičku bol, mada u većini slučajeva dolazi do manjka samopuzdanja. Vremenom, neretko, kod pojedinih osoba se razvija depresija.
Prema mišljenju stručnjaka tanka je linija između socijalne distance i ovog psihičkog problema, pa se javlja osećaj beznadežnosti, praznine i gubitak interesovanja, što se negativno odražava ne samo na život, već i na razvoj pojedinca.
Sa druge strane, socijalna distanca može da ojača karakter i da podstakne osobu da izvuče najbolje iz čitave situacije.
Ukoliko ne možete sami da se izborite sa socijalno distancom kontaktirajte psihološko savetovalište Sana.
Pročitaj Više
Socijalna fobija
Socijalna fobija je jedna od najčešćih vrsta fobija.
Svi mi znamo kakav je osećaj kada smo nervozni ili se nađemo u neprijatnoj situaciji. Znojavi dlanovi i soba puna ljudi, nije baš najprijatniji osećaj za osobe koje pate od ovakvog poremećaja.
Pročitaj VišeAgorafobija
Agorafobija je vrsta poremećaja anksioznosti koja u bukvalnom prevodu znači strah od trgova. Na grčkom agora znači trg, a phobia znači strah.
Pročitaj VišeHipohondrija
Hipohondrija ili zdravstvena anksioznost nije poremećaj sam za sebe, ali je prateća pojava nekoliko drugih poremećaja.
Pročitaj VišeSocijalna anksioznost
Socijalna anksioznost je po fiziološkim reakcijama isto što i strah, ali i simptom, signal ili alarm koji ukazuje da osoba nije više u stanju da trpi i kontroliše neko osećanje koje je do tada potiskivala.
Strah se javlja kao prirodna reakcija na neki ugrožavajući ali realan događaj.
Anksioznost se pak ispoljava kada se anticipira negativan ishod događaja koji se još nije desio. Predstavlja strah bez očiglednog razloga, strepnju ili teskobu.
Pročitaj Više