Strah od zubara
Strah od zubara je česta pojava. Procenjuje se da preko 75 odsto svetske populacija oseća nelagodu tokom posete stomatologu, pa čak i prilikom samog zakazivanja pregleda. Razlog tome leži u činjenici da je čoveku urođen strah od bola i neizvesnog. To znači da u njegovoj osnovi leži anksioznost, ipak želja za lepim i zdravim zubima je jača.
Međutim, problem nastaje kada je strah od zubara toliko jak da može da izazove napad panike. Od dentalne fobije pati 5 do 10 odsto ljudi u svetu. Za razliku od normalnog, opravdanog straha, ova fobija vodi ka višegodišnjem izbegavanju stomatologa, što za posledicu ima ne samo narušeno zdravlje zuba i desni, već čitavog organizma.
Zašto nastaje strah od zubara?
Faktori koji izazivaju strah od zubara mogu biti direktne i indirektne prirode. U većini slučajeva, tj. oko 85 odsto, fobija je razvijena usled negativnog ličnog iskustva. Loše sprovedeno lečenje ili komplikacije prilikom sprovođenja određenih procedura jesu okidači za pojavu straha.
Ovakvo traumatično iskustvo obično se javlja još u detinjstvu, takoda mirisi ordinacije i zvuk rada stomatoloških instrumenata ostaju utisnuti u um pacijenta i kada odrastu.
Međutim, loše iskustvo nije isključivo vezano za fizičku bol, ono može biti i emocionalno. Odnosno, nedostatak komunikacije, nedovoljna pažnja, pa i poniženje od strane stomatologa mogu uticati da se razvije dentalna fobija.
U posredne uzročnike ubrajaju se loša iskustva drugih ljudi. Naročito su mala deca podložna ovim pričama, jer još uvek nisu sposobna da razlikuju realnu situaciju od preuveličane. Neretko, glavni krivci su roditelji, koji kao vaspitnu meru koriste zastrašivanje deteta stomatologom.
Takođe, razni strahovi razvijeni od traumatičnog iskustva sa drugim lekarima mogu da se projektuju i na stomatologe. Tada se strah od zubara pokreće kada pacijent ugleda doktora u belom mentalu ili oseti miris ordinacije.
Da li se strah od zubara može sprečiti?
Navikavanje deteta od ranog detinjstva na redovne kontrole je najbolji način da se spreči pojava straha, pri tome roditelji treba da stvore istu, opuštenu atmosferu kao kod odlaska u vrtić ili šetnju. Na taj način deca neće pomisliti da je stomatološka ordinacija neprijatno mesto, samim tim, neće stvoriti odbojnost prema njoj.
Poželjno je da prve posete budu informativnog karaktera kako bi se dete upoznalo sa instrumentima i zubarom.
Osim roditeljskog uticaja, strah se može sprečiti i izborom stomatologa, ne samo da treba da bude stručan, već i da ima strpljenje i iskustva u radu sa različitim pacijentima. Zapravo, dobra komunikacija je osnova za dobar odnos ispunjen poverenjem i razumevanjem.
Kako prevazići strah?
Nažalost, strah od zubara ponekad ne možemo sami da pobedimo, već je potrebna stručna pomoć psihologa.
Za prevazilaženje straha važnu ulogu igra kognitivno bihejvioralna terapija. Ona omogućava pacijentu da otkrije izvor svog straha i da se suoči sa njim, time se otklanja potreba za lekovima za smirenje pre polaska kod stomatologa.
Ne čekajte da strah od zubara dovede do ozbiljnih posledica po zdravlje, posetite na vreme psihološko savetovalište Sana.
Pročitaj Više
PMS i anksioznost – Zašto i kako su povezani?
PMS i anksioznost su usko povezani.
Predmenstrualni sindrom tj. PMS predstavlja skup simptoma koji se javljaju od ovulacije do prvog dana menstruacije.
U davna vremena PMS je smatran preteranom razmaženošću ili psihičkom slabošću. Da bi 30-ih godina prošlog veka tumačen kao specifično stanje mladih devojaka koje rade u fabrikama. Tek su 1953. godine Dalton i Greene detaljnije opisali problem u članku objavljenom u British Medical žurnalu. Na osnovu njihovog rada usledila je zvanična medicinska dijagnoza.
Procenjuje se da, danas, preko 80 odsto žena širom sveta pati od PMS-a, ali simptomi nisu jedinstveni. Kod pojedinih ispoljavaju se fizičke tegobe – glavobolja, nadutost, otečenost, bol u grudima, leđima… Dok se kod drugih pripadnica lepšeg pola javljaju psihičke smetnje. Pored karakterističnih promena raspoloženja i razdražljivosti, jedan od simptoma je i anksioznost.
Kako PMS i anksioznost uslovljaju jedan drugog okriva vam psihološko savetovalište Sana.
PMS i anksioznost – zašto nastaju
Predmenstrualni sindrom je izazvan hormonalnom neravnotežom. Naime, ukoliko u toku meseca ne dođe do oplodnje jajne ćelije, jajnici prestaju sa lučenjem estrogena i progesterona. Što za posledicu ima pojavu niza simptoma.
Međutim, tačan razlog koji dovodi u vezu PMS i anksioznost nije otkriven. Najčešće se objašnjava promenom u nivou estrogena i progesterona, koji, pak, utiče na nivo serotonina u mozgu. Nasuprot smanjenju hormona sreće, u danima neposredno pre početka menstruacije raste kortizol. Samim tim je povećan i stres koji žene osećaju. Odnosno, otežano je upravljenje emocijama i kontrola stresa. Pa sasvim drugačije reaguju u određenim situacijama nego tokom normalnih danima.
PMS i anksioznost su dodatno izraženi kada se kao simptom javljaju problemi sa snom, insomnia. Tada, umor i razdražljivost dodatno utiču na mentalno zdravlje, pojačavajući znake anksioznosti, koje u pojedinim situacijama prate napadi panike.
Kako ublažiti PMS i anksioznost?
Kao što je slučaj sa stresom, važno je razviti strategije suočavanja sa anksioznošću. To može biti lagana šetnja. Naučno je dokazano da boravak na svežem vazduhu pomaže da se oslobodimo loših misli i osećanja i ostatak dana provedemo sa pozitivnijim stavom. Takođe, joga čini čuda za vaš organizam. Ne samo da pomaže da ostanete fit, već poboljšava mentalnu funkciju.
Stručnjaci preporučuju zdravu ishranu u borbi sa PMS-om i anksioznošću. Ona održava vaš probavni sistem zdravim. A kada probava dobro funkcioniše, mozak radi još bolje. Pa se lakše nosi sa stresom i simptomima anksioznosti.
Briga o sebi je ključna za PMS i anksioznost. Zato, nađite vremena za sebe i stvari koje volite. One će vas opustiti i doprineti vašem duševnom blagostanju.
Pomoć psihologa u borbi sa anksioznošću kao simptomom PMS-a
Saveti psihologa mogu vam pomoći da prepoznate znake anksioznosti. Dok će vas psihoterapija naučiti ne samo kako da ih izbegnete, već i kako da se sa njima izborite.
Veoma je važno da shvatite da je reč o trenutnom stanju. U pitanju su samo loši dani koji će proći i ne moraju se više nikad ponoviti. Da biste pažljivo pratile simptome vodite PMS dnevnik. Na taj način otkrićete obrasce ponašanja koji vode ka anksioznosti. Ujedno, moći ćete da ih svedete na minimum.
Ukoliko ne možete same da se izborite sa anksioznošću tokom predmenstrualnog sindroma kontaktirajte psihološko savetovalište Sana.
Pročitaj VišeŠta su poremećaji raspoloženja i kako ih prevazići
Svako od nas se ponekad susreo sa promenama u svom raspoloženju, i to ne treba da nas brine. Svi smo ponekad srećni i zadovoljni a ponekad tužni i frustrirani. Međutim, problemi nastaju onda kada se jave poremećaji raspoloženja koji su više od običnih oscilacija koje svako od nas s vremena na vreme oseća.
Šta su to poremećaji raspoloženja?
Poremećaji raspoloženja spadaju u najčešće psihičke probleme. Po istraživanjima, oni se češće javljaju kod žena zbog njihove biološke specifičnosti.
Tipično za sve poremećaje raspoloženja jeste izmenjeno emocionalno stanje koje utiče na misli, ponašanja i način na koji osoba doživljava druge ljude i svet oko sebe.
Kod poremećaja raspoloženja uvek postoji jaka promena u emocijama koja veoma odstupa od normale i utiče na čovekovo radno i socijalno funkcionisanje.
Depresija
Jedan od najčešćih poremećaja raspoloženja jeste depresija, i za nju su tipični periodi ekstremne tuge koji dugo traju i često se vraćaju. Simptomi depesije:
- sniženo, depresivno raspoloženje
- beznadežnost
- bespomoćnost
- gubitak zadovoljstva
- pad snage i energije
- promene u apetitu
- izmenjen san
- anksioznost
- osećaj krivice
- misli o smrti i suicidu.
Depresiju treba shvatiti veoma ozbiljno jer ona nije isto što i tuga koja prolazi sama od sebe. Ukoliko ste imali neke od ovih simptoma svakodnevno i duže od dve nedelje, potražite stručnu pomoć. Psihološko savetovalište Sana uvek je tu da vam pomogne da prebrodite razne psihičke probleme.
Bipolarni poremećaj
Bipolarni poremećaj spada u poremećaj raspoloženja za koji su tipične epizode depresije i manije. Postoji smenjivanje faza i one nisu uvek ujednačene. Ličnost osobe se ne menja značajno ali klinička slika veoma zavisi od faze u kojoj se neko nalazi.
Simptomi depresivne epizode su kao kod depresije a simptomi manične epizode su:
- euforija i povišeno raspoloženje
- razdražljivost
- povišenje energije
- psihomotorni nemir
- rizično i nekontrolisano ponašanje (novac, promiskuitet, brza vožnja)
- ubrzan tok misli, kao i govor
- rasejanost i teškoće usmeravanja pažnje
- nemogućnost da se zaspi
- kod nekih dolazi i do pojave slušnih halucinacija i sumanutih ideja veličine.
Sezonski afektivni poremećaj
Sezonski afektivni poremećaj spada u poremećaje raspoloženja sa depresivnom karakteristikom. Pojavljuje se u jesen, vrhunac dostiže tokom zime da bi zatim nestao u proleće.
Češće se javlja kod žena ali i kod dece i mladih, obično kod onih koji imaju između dvadeset i trideset godina.
Simptomi sezonskog afektivnog poremećaja su:
- umor
- neraspoloženje
- tuga
- gubitak interesovanja za dnevnu rutinu
- potištenost
- promena apetita, veći unos hrane i povećanje telesne težine
- stalna pospanost
- slaba koncentracija
- izbegavanje ljudi i osamljivanje
- pad libida.
Iako je ovo stanje prolazno, nije nimalo prijatno i dosta negativno utiče na svakodnevni život osobe. Dovodi do pada samopouzdanja, zanemarivanja obaveza i gubitka interesa za gotovo sve aktivnosti.
Psihološko savetovalište Sana tu je da vam pomogne da lakše prebrodite sezonski afektivni poremećaj i ponovo pronađete način da budete zadovoljni i ispunjeni.
Psihološko savetovalište SANA uvek je tu za vas
Poremećaji raspoloženja mogu imati veoma ozbiljne posledice jer ometaju normalno funkcionisanje i ispunjavanje obaveza. Ljudi počinju da zanemaruju gotovo sve i da se povlače u sebe a život postaje siv i besmislen.
Međutim, dobra stvar je što se psihički problemi mogu izlečiti a Sana je tu da vam pomogne u tome. U prijatnom ambijentu možete “otvoriti dušu” bez straha od osude i nerazumevanja i dobiti podršku i stručnu pomoć. Postoje situacije kada jedino to može da nam pomogne a poremećaji raspoloženja spadaju u ozbiljnija stanja koja se ne mogu samostalno rešiti.
Možete se odlučiti za savetovanje uživo, Skype savetovanje ili chat savetovanje. Uz našu pomoć, ponovo možete zavoleti život i uživati u svakom novom danu.
Pročitaj Više
Kako razrešiti konflikte u vezi?
U sledećem tekstu pročitajte koji su najčešći uzroci konflikta u vezama? Kako partneri u zdravim vezama izlaze na kraj sa nesuglasicama i pročitajte praktične savete za konstruktivno rešavanje problema. Svaki par ima nesuglasice i konflikte. Najčešći razlozi su novac, deca i seksualni odnosi.
Pročitaj VišeKako da pomognete osobi sa paničnim napadima?
U sledećem tekstu možete pronaći savete kako da se postavite prema bliskoj osobi koja ima panične napade, kao i šta da nikako ne radite. Takođe možete pročitati više o tehnikama koje možete da predložite osobi da primeni kako bi se izborila sa paničnim napadima.
Pročitaj VišeKako stres deluje na Vaš organizam i kako da se protiv njega borite?
Vreme čitanja: 6 minuta
(U sledećem tekstu pročitajte više o vrstama stresa, kako on deluje na Vaš organizam, kakve manifestacije ima i ono što je najvažnije, naučite šta Vi možete da učinite da uspešnije prevazilazite stresne situacije.)
Nije svaki stres loš. Stres je taj koji Vam da ubrzanje kada u poslednjem minutu primetite da auto nailazi baš na Vas. Umesto da se u mestu ukočite, Vi dobijate adrenalinsku inekciju, ubrzan Vam je puls, opažanje na najvišem nivou i uspevate da izbegnete potencijalnu opasnost. Pod stresom ste, besni ste na sebe ako niste poštovali propise i doveli se u tu situaciju ili na vozača ako nije poštovao Vaše pravo prvenstva kao pešaka, ali ste van opasnosti. Na kraju krajeva to je važno.
Sa druge strane postoji negativan stres, koji je ugrožavajući za Vaše zdravlje. To nije samo osećanje, Vaše telo je pod stresom i organi automatski reaguju na to osećanje (Sigurno Vas je nekada boleo želudac kada ste pod stresom?).
Neki stresovi se naprosto dese, izvan su Vaše kontrole. ali za neke stresove ste sami krivi. Na primer, da li ste baš morali da važan zadatak ostavite za zadnji minut i zbog toga ne spavate noć pred važan sastanak? Da li ste morali da prećutite partneru nešto što Vam je kod njega/nje zasmetalo?
Kada stanje stresa pređe u hronično, opada Vam imunitet, javljaju se problemi sa spavanjem, sporiji ste u reakcijama, jer je Vaš organizam umoran. Plitko dišete, uznemireni ste, mišići su Vam u grču i oslobađaju se hormoni stresa (kortizol i adrenalin).
U susretu sa stresom osećate se nemoćno, ali ima mnogo stvari koje možete uraditi. Ne smete bežati od stresa, već uticati da naš um i telo nauče da drugačije reaguju.
To možete uraditi na sledeći način.
1. DIŠITE
Da li ste probali disanje dijafragomom? Nekoliko udisaja i izdisaja mogu Vam pružiti veliko olakšanje. Ovo ili neka druga vođena disanja mogu Vam pomoći da dubinski umirite i um i telo.
One deluju na nervni sistem tako što snižavaju krvni pritisak, srčani ritam i napetost u mišićima, dok povećavaju prokrvljenost. Kada ste pod stresom usled bola ili anksioznosti dišete teško i plitko, ali istraživanja su dokazala da svesno, dakle Vi sami svojoj voljom, možete da promenite svoje disanje i da samim tim i kako se osećate. Dakle dišite polako i duboko, svaki udisaj i svaki izdisaj je važan. Toliko vremena posvećujete manje važnim stvarima. Skoncentrišite se 5 minuta na disanje, prijaće Vam.
2. MEDITIRAJTE
Meditacija je još jedna tehnika koja može da Vam pomogne da se opustite. Istraživanja su pokazala da osobe koje redovno meditiraju imaju umanjenu aktivnost u regijama povezanim sa bolom i povećane aktivnosti u regijama povezanim sa kontrolom emocija. Oni sa hroničnim bolovima ili anksioznošću koji su naučili da se bave meditacijom prijavili su znatno manje uticaje bola ili traume.
Redovnom primenom disanja dijafragmom ili meditacije, Vaš um i telo uče da manje reaguju na bol i druge stesore i Vaš nervni sistem je smireniji.
3. KONTROLIŠITE VAŠE MISLI
Negativne misli povećavaju bol i patnju, zato je jako važno ne katastrofizirati.
Ovo možete naučiti kod nas kroz kognitivno-bihejvioralnu terapiju (KBT), tako što ćete naučiti da promenite pogrešna uvernja koja imate i misli koje Vam odmažu. Primer takvih misli je: „Ne postoji ništa što bi moglo da promeni kako se osećam“, ali ova uverenja mogu biti preoblikovana i zamenjena nekim konstruktivnim uverenjem. Na primer: „Iako se ne osećam najbolje trenutno, postoji više strategija koje bi mogle da mi pomognu da se umirim i da se bolje osećam“.
Vi stvarate vaše misli, dakle Vi ih možete i promeniti.
A šta se dešava kada umesto da se suočite sa stresom, popijete lek? To ste do sada već probali sigurno. U početku osećate neko olakšanje, kasnije Vam to nije više dovoljno, telo se navikava na dozu i Vi morate da je povećate. Nakon nekog vremena opet je povećavate. A i dalje ste pod stresom.
Za to vreme, uzročnik Vašeg stresa je i dalje tu, Vi i dalje ne znate da se nosite sa stresom, dozvoljavate svemu i svakome da utiče na Vas.
Dakle ne postoji magična pilula koja će Vas sasvim umiriti i rešiti sve Vaše probleme. Možda dobijete privremeno olakšanje, ali morate naučiti da se pametnije nosite sa stresom, da se suočite.
U nekim slučajevima teže depresije ili anksioznosti, lekovi su neophodni, ali nikada nije na odmet da radite na sebi i da se dodatno relaksirate. Možete samo još bolje rezultate imati.
Ono što ljude razlikuje od svih ostalih živih bića je sposobnost rasuđivanja, nijedna situacija nije bezizlazna i beznadežna, samo zavisi kako na nju gledate.
Vaša Sana
Ana Stamenić
+ 381 66 13 02 15
sana@psihološkosavetovanje.rs
www.psiholoskosavetovanje.rs
Pročitaj Više