Predrasude i stereotipi koji su kočnica u životu
Predrasude i stereotipi su, verovali ili ne, sastavni deo naših života.
Iako se mnogi neće složiti sa mišljenjem da svako od nas poseduje određene predrasude i stereotipe, činjenice to potvrđuju. Naime, svako izražavanje nekog stava obojeno je dozom predrasuda i steretipa. Kod nekih su one rigorozne i veoma oštro izražene, dok su kod drugih prekrivene, te često sama osoba nije svesna da ih poseduje.
Predrasude i stereotipi su sasvim normalna pojava. Oni oblikuju viđenje sveta oko nas, naše postupke i odnose prema drugima. Međutim, problem nastaje kada počnu da narušavaju kvalitet našeg života.
Imajući ovo u vidu psihološko savetovališta Sana daje vam savete kako da se oslobodite takvih predrasuda i stereotipa.
Šta su predrasude i stereotipi?
Pre nego što krenete u borbu sa predrasudama i stereotipima koji su vaša kočnica u životu morate znati šta ovi pojmovi predstavljaju.
Predrasuda je unapred formirano mišljenje ili osećanje prema nekome ili nečemu. Pri čemu je ono negativnog karaktera, te se svodi na osuđivanje, potcenjivanje. Obično nema realnu osnovu, već je zasnovano na nedokazanim tvrdnjama.
U većini slučajeva predrasude potiču iz detinjstva. Odnosno, nastale su iz zastrašujućeg stila roditeljstva.
Tipičan primer predrasuda je: „Žene su loši vozači“ ili „Starije osobe su tehnološki nepismene“.
Za razliku od predrasuda, stereotipi su neosnovana mišljenja koja generalizuje određenu grupu. Zasnovani su na specifičnim verovanjima ili pretpostavka da svi pripadnici neke grupe imaju iste osobine, bez obzira na njihove individualne karakteristike.
Primer stereotipa je: „Svi umetnici su boemi“.
Negativno dejstvo predrasuda i stereotipa
Predrasude i stereotipi mogu da utiču na mentalno zdravlje. Njihovo preterano dejstvo dovodi do niskog samopouzdanja. Naročito ako se osoba nalazi u grupi za koju ima negativne predrasude. Bez obzira da li se ta grupa odnosi na porodicu, kompaniju, pa i grad, ova negativna mišljenja predstavljaju kočnicu za dalji napredak i lični razvoj.
Postoji opasnost da osoba počne da veruje u negativne stereotipe o sebi. Kao posledica toga može se javiti sindrom uljeza koji vodi ka stalnom prepispitivanju svojih uspeha.
Izolacija i socijalna distanca, takođe, su posledica velikih predrasuda i stereotipa. Osoba oseća da ne može da veruje drugima, te se postepeno udaljava od ljudi, uključujući i bliskih prijatelja i rođaka.
Da predrasude i stereotipe ne treba olako shvatiti potvrđuje i činjenica da mogu da dovedu do ozbiljnih mentalnih problema, kao što su anksioznost, depresija ili posttraumatski stresni poremećaj.
Kako se osloboditi predrasuda i stereotipa?
Prepoznavanje predrasuda i stereotipa je prvi korak ka borbi sa njima. Zato obratite pažnju o svojim idejama i stavovima koje stalno iznosite.
Ukoliko za neku grupu ljudi ili neku osobu imate čvrsto negativno mišljenje razmislite odakle ono potiče. Da li ste to mišljenje formirali na ličnom iskustvu ili ste ga preuzeli od drugih, bez ispitivanja njegove istinitosti?
Potrudite se da pitate druge ljude za mišljenje o toj temi. Proverite da li su njihova mišljenja ista kao vaša. Obavezno potražite relevantne, pa i stručne, informacije o tome.
Tek kada shvatite svoje predrasude i stereotipe moći ćete da ih se oslobodite. Ukoliko vam u tome treba profesionalna pomoć kontaktirajte psihološko savetovalište Sana.
Pročitaj Više
Greške koje sputavaju napredovanje
Greške koje sputavaju napredovanje predstavljaju pravi problem ne samo u poslovnom, već u svakom aspektu života.
Za mnoge posao je više od zanimanja koje vam donosi finansijsku stabilnost. Ono što radimo često daje opis nas samih. Ujedno, definiše naše ciljeve, kao i status u društvu.
Posao je, zaista, putovanje sa beskrajnim mogućnostima za rast i uspeh. Međutim, neretko donosi i niz nepredviđenih situacija. One se mogu negativno odraziti ne samo na našu efikasnost obavljanja radnih zadataka, već i na naše samopouzdanje.
Greške su sastavni deo poslovnog dana. Ipak, određene mogu ometati napredak, držeći nas zaglavljenima u ciklusu stagnacije. Prepoznavanje i rešavanje ovih zamki je ključno ako želimo da se razvijamo i ostvarimo svoj puni potencijal.
Imajući ovo u vidu psihološko savetovalište Sana vam otkriva najčešće greške koje sputavaju napredovanje.
Kašnjenje u izvršenju obaveza
Prokrastinacija je česta pojava u poslovnom okruženju. Zapravo, svako od nas je u jednom trenutku karijere svesno ili nesvesno odložio neke obaveze. Premor i stres na poslu najčešći su razlozi za to.
Problem nastaje kada prokrastinacija postane svakodnevni oblik ponašanja. Morate znati da je odlaganje neprijatelj napretka. Kašnjenje u obavljanju zadataka i izbegavanje odgovornosti može dovesti do propuštenih prilika, koje rađaju frustraciju.
Prevaziđite odugovlačenje tako što ćete postaviti jasne ciljeve. Zatim ih podelite na manje zadatke i uspostavite vremensku liniju za njihovo postizanje. Ovo je naročito pogodno kod zadataka koji imaju strogo određen vremenski okvir.
Obavljanje zadataka na vreme olakšava vam rad. Ujedno, donosi osećaj zadovoljstva i lične satisfakcije, te ste motivisaniji da nastavite sa ostvarivanjem novih ciljeva.
Ne tražite pomoć kada vam je potrebna
Verovali ili ne, u česte greške koje sputavaju napredovanje svrstava se i izbegavanje traženja pomoći.
Pokušaj da sami rešite svaki zadatak na poslu ponekad predstavlja izazov. Čak i ako ste visokokvalifikovani sa višegodišnjim iskustvom ne možete uvek da postignete svoje ciljeve bez pomoći saradnika. Zato je ključno da prepoznate kada vam je pomoć potrebna.
Traženje saveta ili, pak, učenje od drugih pružiće vam dragocene uvide u obavljanju zadataka. Takođe, pomoći će vam da efikasnije prevaziđete kasnije prepreke, što čini osnovu za dalji napredak.
Strahovi kao greške koje sputavaju napredovanje.
Strah od neuspeha je glavna prepreka koja mnoge sprečava da preuzmu rizik i ostvare svoje snove. Prihvatanje neuspeha kao iskustva učenja je od suštinskog značaja za lični rast. Zbog toga i greške treba posmatrati ne izričito kritički, već kao potencijal za drugačije ponašanje koje vam obezbeđuje korak bliže uspehu.
Stalno upoređivanje sa drugima je još jedna negativna manifestacija straha od neuspeha. Iz njega se često razvija kompleks inferiornosti i demotivisanost, koji otežavaju napredovanje.
Da biste izbegli ovaj problem stručnjaci savetuju da zapamtite da je svako od nas različit. Svako ima svoje razloge za ostvarivanje ciljeva. Umesto da ste konstantno takmičite sa drugima na poslu, fokusirajte se na svoj napredak. Pronađite najbolji način da ostvarite svoje ciljeve. Uspehe drugih koristite kao inspiraciju, a ne kao meru svoje vrednosti.
Ukoliko ste primetili da već duže vreme stagnirate u karijeri i da svaki pokušaj napredovanja nije ostvaren, vreme je da potražite stručnu pomoć u psihološkom savetovalištu Sana.
Pročitaj Više