
Zavisnost od mobilnog telefona
Zavisnost od mobilnog telefona predstavlja opsesivnu upotrebu ovih pametnih uređaja.
Istraživanja pokazuju da pametan telefon koristi oko 86 odsto celokupne populacije (6,8 milijardi ljudi). To je drastičan porast u odnosu na 2016. godinu kada je pametan telefon koristilo nešto manje od 50 odsto populacije.
Potreba za mobilnim telefonima je sasvim opravdana. Oni su nam olakšali komunikaciju, poslovanje, pa i pretragu potrebnih informacija van kancelarije i doma. Takođe, doneli su nam raznovrsni vid zabave – počev od igranja igrica, pa do chat-ovanja sa prijateljima i snimanja klipova za društvene mreže.
Ma koliko bili korisni, pametni telefoni sve više preokupiraju našu svakodnevnicu. Upravo zato postoji opasnost da njihova upotreba preraste u oblik zavisnosti. Ovu činjenicu najbolje potvrđuje podatak da mnogi ljudi imaju strah da će ostati bez mobilnog telefona, te se zavisnost od mobilnog telefona često naziva „nomophobia“. Ovo je reč koja je skraćenica od izraza „no-mobile-phone phobia“.
S obzirom da je zavisnost od mobilnog telefona, baš kao zavisnost od interneta, problem modernog doba psihološko savetovalište Sana vam otkriva kako da prepoznate simptome.
Faktori rizika za razvoj zavisnosti od mobilnog telefona
U većoj opasnosti od razvoja ove bolesti zavisnosti su ljudi koji već imaju neki psihički poremećaj, kao što su anksioznost i depresija. Zatim, ljudi koji su usamljeni, kao i oni koji se suočavaju sa životnim problemima. Oni mobilni telefon koriste kao beg od emocija i trenutne stvarnosti.
U rizičnu grupu spadaju i osobe koji se bave zanimanjima koja zahtevaju stalan pristup internetu. Posebno su deca podložna preteranoj upotrebi mobilnih telefona, jer se njihov mozak još uvek formira, te mogu doći pod uticaj vršnjaka. Mada ne treba zanemariti ni odrastanje u toksičnoj porodici kao faktor za razvoj problema.
Zavisnost od mobilnog telefona se može razviti iz drugih oblika zavisnosti, posebno kockanja ili kupoholije, jer telefoni obezbeđuju stalni pristup sajtovima i aplikacijama koji će zadovoljiti želju za kockanjem ili kupovinom.
Koji su simptomi zavisnosti od mobilnog telefona?
Prekomerna upotreba mobilnog telefona koja dovodi do zanemarivanja obaveza na poslu, školi ili u kući jasni je znak postojanja zavisnosti. Prate ga preokupacija telefonom, kao i trošenje novca na kupovinu novih modela i aplikacija.
Zavisnost od mobilnog telefona dovodi i do psihičkih simptoma. Karakteristični su strah od gubitka ovog uređaja, anksioznost ako nema signala, opsesivno proveravanje telefona čak i kada nema zvukova obaveštenja i neprekidna upotreba bez obzira da li ste u društvu, jedete ili ste u krevetu pred spavanje.
Osobe sa ovim problemom imaju poseban odnos prema svom telefonu. Primeri takvog ponašanja jesu provera telefona tokom cele noći, kada se probudite i ujutru čim otvorite oči.
Negativni efekti zavisnosti od mobilnog telefona
Zavisnost od mobilnog telefona mnogi ne vide kao ozbiljan problem. Upravo zato nisu svesni da može da ugrozi fizičko i mentalno zdravlje.
Poremećaji spavanja, nedostatak koncentracije, anksioznost, stres, manjak samopuzdanja, loši lični kontakti, socijalna distanca, gubitak sive moždane mase – samo su neke od posledica. Kod dece postoji opasnost i od razvoja tumora u uhu. Ovo se može desiti jer su njihove kosti i tkiva veoma tanki, te apsorbuju preko 60 odsto zračenja koje emituju mobilni telefoni. Takođe, povećan je rizik i od digitalnog nasilja.
Ukoliko ste prepoznali neke od navedenih simptoma zavisnosti od mobilnog telefona kod sebe ili svog bližnjeg potražite pomoć u psihološkom savetovalištu Sana.
Pročitaj Više

Na koji način nezdrave veze utiču na nas?
Nezdrave veze postale su česta pojava kako među mladim parovima, tako i onima koji su više godina u braku.
Svaki međuljudski odnos, a posebno ljubavni, zasniva se na poštovanju, razumevanju i brizi. Ove karakteristike su ključne za zdrave odnose, omogućavajući partnerima da grade zajedničku budućnost, ali i da se samostalno razvijaju.
Nažalost, brz način života, stres i nedostatak slobodnog vremena ostavljaju posledice na odnose sa bližnjima, te su konflikti u vezi kod nekih postali deo svakodnevnice. Iako predstavljaju problem, mogu se rešiti dobrim razgovorom.
Međutim, kada postoji ozbiljni problem u komunikaciji, koji prate grube reči pa i nasilno ponašanje, onda je reč o nezdravoj vezi.
Koje su karakteristike nezdrave veze?
Svaka veza je drugačija i može se promeniti tokom vremena. Ipak, postoje određene karakteristike po kojima se prepoznaju nezdravi odnosi. Jedna od njih jeste kontrola, koja se najčešće uspostavlja putem zastrašivanja, mada se koriste i druge psihološke igre i vidovi manipulacije.
U krajnjoj meri je izolacija od prijatelja i porodice i prekid komunikacije sa njima. Može podrazumevati i onemogućen pristup finansijama, što vodi ka otežanoj materijalnoj situaciji osobe koja je kontrolisana.
Ponekad, kontrolisanje može biti prikriveno ljubaznim ponašanjem. U stvarnosti, ove radnje su osmišljene da prate partnera i spreče ga da radi stvari koje su van kontrole. Takođe, kao oblik kontrole javljaju se posesivnost i ljubomora. Bez obzira što su normalne emocije, kod nekih ljudi one prelaze granicu prerastajući u potpunu želju za podređivanjem druge osobe.
Poseban oblik jeste digitalni nadzor. Zasniva se na upotrebi društvenih mreža za praćenje partnera. Ispoljava se i stalnim slanjem poruka i očekivanjem da se na njih odmah odgovori.
Nezdrave veze često obeležava nedostatak poverenja, kao i nepoštovanje, koje uključuje otvoreno ismevanje i omaložavanje.
Loša komunikacija je verni pratilac nezdravih odnosa. Počev od neslušanja i izbegavanja vođenja teških razgovora, preko očekivanja od druge osobe da čita misli, pa do zauzimanja odbrambenog stava u svađi.
Da li se nezdrave veze mogu popraviti?
Nezdrave veze ne otežavaju samo normalno funkcionisanje, već mogu da ugroze fizičko i mentalno zdravlje. Ovu činjenicu potvrđuju i istraživanja. Naime, zdravi odnosi u tolikoj meri deluju pozitivno, da smanjuju rizik od smrti.
S obzirom da od vašeg ljubavnog života zavisi vaša sreća i blagostanje, neophodno je da preduzmete korake da se zaštitite od onih koji mogu da naškode vašem zdravlju.
Prvi korak jeste da razmislite da li se nezdrava veza može popraviti ili ne. Da bi se popravio odnos obe strane moraju da shvate da njihova veza nije zdrava i da budu spremne da je promene.
Zdravi odnosi podstiču međuzavisnost. Na taj način moguće je uspostaviti ravnotežu u odnosu, tako da pružaju emocionalnu sigurnost i podršku partneru, a da pritom ne postanu zavisni od njega.
Verbalna komunikacija je važan deo zdravih odnosa. Zato stručnjaci savetuju da aktivno slušate svog partnera, ali i da mu jasno kažete svoje potrebe i očekivanja. Takođe, neophodno je da radite zajedno na prepoznavanju i izbegavanju nezdravih obrazaca u vašoj vezi, kao i destruktivnog ponašanja koje vas je dovelo do ovog stanja.
Ukoliko vi i vaš partner ne možete sami da izgradite zdrav odnos, psihološko savetovalište Sana vam u tome može pomoći.
Pročitaj Više
Osećaj krivice – Kako se izboriti sa nezdravim osećajem krivice?
Osećaj krivice se definiše kao osećaj samosvesnosti i osećaj uznemirenosti zbog svoje potencijalne odgovornosti za negativan ishod. Kao i sve samosvesne emocije, on potiče iz procesa samovrednovanja i introspekcije i može uključivati vašu percepciju o tome kako vas drugi vrednuju.
Iako krivica nije prijatan osećaj, može biti od velike pomoći. Bez osećaja krivice ne bismo mogli da shvatimo šta smo pogrešili. Krivica nas sprečava da se pretvorimo u narcise koji brinu samo o sebi i omogućava nam da iskoristimo svoju empatiju, razumevajući šta treba ili ne treba da radimo drugima.
Unutrašnji kritičar nam omogućava da sagledamo svoje postupke sa različitih gledišta kako bismo svoje ponašanje prilagodili različitim društveno prihvatljivim normama. Što znači da osećaj krivice pomaže ljudima da uspostave zdrave društvene veze.
Vrste krivice
Ljudi različito doživljavaju emocije, bilo da su to sreća, tuga, bes ili krivica. Takođe, priroda i intenzitet različitih emocija direktno zavise od faktora koji su ih izazvali. Zbog toga se osećaj krivice može ispoljiti kroz različite načine.
Prirodni osećaj krivice je normalna reakcija koja se javlja kada svojim ponašanjem povređujemo nekog ili je posledica pogrešnih izbora. Ova vrsta krivice može vam pomoći da razumete kako treba da promenite svoje ponašanje i kako možete da poboljšate svoje odnose sa drugima.
Krivica nije uvek uzrokovana objektivnim razlozima i stvarnim postupcima. Ponekad ljudi doživljavaju ovaj osećaj zbog stvari koje ne mogu da kontrolišu. Na primer, neko može da se oseća krivim što nije sprečio neke događaje koje je bilo nemoguće sprečiti. U tom slučaju javlja se maladaptivna krivica. S obzirom da nije zdrava, može da izazove psihičke probleme.
Egzistencijalna krivica je složena vrsta krivice koja je ukorenjena u faktorima koje određena osoba ne može da kontroliše. Na primer, ponekad se ljudi osećaju krivim zbog posmatranja nepravde. Još jedna uobičajena vrsta egzistencijalne krivice je krivica preživelih – u ovom slučaju, osoba se može osećati krivom kada je bezbedna dok drugi pate od katastrofa ili ratova.
Zašto nastaje nezdravi osećaj krivice?
Postoje različiti faktori koji utiču na razvoj nezdrave krivice. Jedan od ključnih jeste trauma iz detinjstva. Život u toksičnoj porodici, gde vladaju pogrešni stilovi roditeljstva učiniće da se dete oseća krivim bez razloga. Problem je naročito izražen kada roditelji krive decu za sopstvene neuspehe i odluke, te mališani razvijaju nezdrave obrasce razmišljanja.
Drugi uobičajeni razlog zašto se ljudi osećaju krivim bez razloga je anksioznost. Ovaj poremećaj može iskriviti vašu procenu sopstvenih misli i postupaka, čineći da se osećate krivim kada zapravo niste uradili ništa loše.
Osećaj krivice je često ukorenjen u kulturnim normama. Ako se vaši postupci, misli ili želje razlikuju od onoga što se smatra prikladnim u društvu, možda ćete se osećati krivim kada podržavate svoje norme i ne delite zajednička uverenja.
Kako se izboriti sa krivicom?
Ako je osećaj krivice uporan i utiče na vaš svakodnevni život i odnose sa drugima, morate naučiti da se nosite sa njim. Krivica je teška emocija, ali uz stručnu pomoć možete je prevazići.
Bez obzira da li je ovo osećanje uzrokovano anksioznošću ili traumom iz prošlosti, psiholog će vam pomoći da bolje razumete uzroke problema i predloži efikasne strategije suočavanja. Veliku ulogu ima kognitivna bihejvioralna terapija koja uči kako da identifikujete pokretače negativnih osećanja, kao što je krivica. Ujedno, može vam pomoći da sagledate realnost iz druge perspektive kako biste se oslobili negativnih misli i sebi oprostili. Odnosno, pomoći će vam da prebacite fokus sa emocija na odgovornost i napredak.
Ukoliko se borite sa nezdravim osećajem krivice potražite pomoć u psihološkom savetovalištu Sana.
Pročitaj Više

Predmenstrualni disforični poremećaj
Predmenstrualni disforični poremećaj je poremećaj raspoloženja koji karakterišu emocionalni, kognitivni i fizički simptomi. Javlja se u lutealnoj fazi menstrualnog ciklusa, tj. između ovulacije i menstruacije. Dolazi do poboljšanja već u prvim danima nakon početka menstruacije, a minimalnog je intenziteta ili izostaje u sedmici nakon menstruacije.
Za razliku od predmenstrualnog sindroma (PMS), predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD) je ozbiljniji oblik, jer ima dubok uticaj na kvalitet života, otežavajući obavljanje posla, održavanje međuljudskih odnosa, pa čak povećava rizik i od samoubilačkih ideja.
Istraživanja pokazuju da pogađa oko 5 odsto žena u reproduktivnom periodu. Međutim, smatra se da je taj broj daleko veći, jer mnoge od njih nisu ni svesne postojanja problema, već svoje ponašanje pripisuju predmenstrualnom sindromu. Imajući ovo u vidu psihološko savatovalište Sana vam otkriva kako da prepoznate simptome PMDD-a.
Zašto se javlja predmenstrualni disforični poremećaj?
S obzirom da se javlja tokom lutealne faze menstrualnog ciklusa, kao uzročnik navodi se promena nivoa hormona. Odnosno, abnormalna reakcija na normalne hormonske promene koje se dešavaju sa svakim menstrualnim ciklusom. Promene hormona mogu izazvati nedostatak serotonina. Kako se ova supstanca prirodno nalazi u mozgu i crevima promene u lučenju utiču na raspoloženje i izazivaju fizičke simptome.
Ipak, tačan razlog zašto dolazi do ovih promena nije poznat. Stručnjaci ističu da genetika ima važnu ulogu. To znači da je veća verovatnoća da se javi kod žena u čijoj je porodici već registrovan. U većem riziku su i one koje pate od depresije, postporođajne depresije ili nekog drugog poremećaja raspoloženja.
Predmenstrualni disforični poremećaj može biti posledica traumatičnih događaja, kao što su fizičko i emocionalno nasilje. Dok stres pogoršava simptome.
Kao faktori rizika navodi se i način života, pre svega, pušenje koje utiče na hormonsku preosetljivost.
Kako se ispoljava predmenstrualni disforični poremećaj?
Pored karakterističnih fizičkih simptoma predmenstrualnog sindroma, kao što su bol i grčevi u stomaku, preosetljive i otečene grudi, bol u mišićima i zglobovima, glavobolje, osećaj nadutosti, PMDD donosi i psihičke tegobe. Upravo zbog njih se se smatra problemom mentalnog zdravlja.
Najčešći simptomi su nagle promene raspoloženja, nervoza, osećaj tuge ili očaja, pa čak misli o samoubistvu. Javlja se i osećaj napetosti ili anksioznosti, koji prate napadi napike i plač. Nedostatak interesovanja za svakodnevne aktivnosti i odnose je još jedan znak ovog poremaćaja.
Pojedine pripadnice lepšeg pola se suočavaju sa težom kontrolom besa i osećajem kao da su na ivici. Otežana je i koncentracija, dok je žudnja za hranom pojačana. Javljaju se i poremećaji spavanja, što dodatno produbljuje druge simptome.
Koji je tretman za PMDD?
Predmenstrualni disforični poremećaj je ozbiljno, hronično stanje koje zahteva lečenje. Važnu ulogu ima psihoterapija.
Kognitivno bihejvioralna terapija pomaže ženama sa ovim poremećajem da prepoznaju i modifikuju probleme koji se ponavljaju, kao i obrasce razmišljanja i ponašanja koji ometaju normalno funkcionisanje ili pogoršavaju simptome, posebno depresije. Takođe, upravljanje stresom, kao što su tehnike opuštanja, u velikoj meri doprinose ne samo ublažavanju simptoma, već i njihovoj eliminaciji.
Drage dame, ukoliko ste prepoznale neke od navedenih simptoma potražite pomoć u psihološkom savetovalištu Sana.
Pročitaj Više