Najčešće kompulzije kod OKP-a
Kompulzije kod OKP-a predstavljaju jednu od 2 komponente ovog psihičkog poremećaja.
Njihovu pojavu primetio je u 7. veku monah Jovan Lestvičnik. Ipak prvi zvanični opis dao je u 19. veku nemački psihijatar Carl Friedrich Otto Westphal. Da bi detaljne karakteristike utvrdio 1910. godine Sigmund Freud u okviru tumačenja poremećaja.
Naime, čuveni psihijatar je smatrao da kompulzivno ponašanje potiče iz nesvesnih konflikata. Kao odgovor na njih razvija se “spoljna zabrana”. Kako ova zabrana ne uspeva da oslobodi osobu želje, tj. opsesije dolazi do potiskivanje u nesvesni deo uma.
U početku, opsesivno – kompulsivni poremećaj je posmatran kao anksioznost. Međutim, najnovije studije pokazale su da je u pitanju jedinstveni psihološki problem, samim tim i kompulzije kod OKP-a se tretiraju kao manifestacija koja zahteva lečenje.
Iako ih mnogi ne registruju, mogu se javiti još u detinjstvu, obično oko 10. godine života. Mada su jasnije vidljive u ranom odraslom dobu, tj. u 20-im godinama.
S obzirom da se sa njima bori oko 3 odsto svetske populacije psihološko savetovalište Sana vam otkriva kako da prepoznate na vreme kompulzije kod OKP-a.
Šta su kompulzije kod OKP-a?
Kompulzije su prisilne, ritualne radnje koje su, zapravo, odgovor na opsesije. Imaju ponavljajući karakter i izvode se po određenim pravilima ili sve dok se ne postigne osećaj „kompletnosti“. Odnosno, dok se ne neutrališe “opasnost” na koju upozoravaju opsesivne misli.
Koliko je jaka potreba da se izvode kompulzije kod OKP-a najbolje govori podatak da je i osoba koja ih ponavlja svesna da su one neracionalne i nepotrebne, ali ne može da prestane sa tim. Razlog se krije ne u vrsti radnje, već u funkciji koju ima, a to je ublažavanje anksioznosti.
Da li prisilne radnje mogu da dovedu do nestanka anksioznosti?
Nažalost, njihovo dejstvo je privremeno. Vrlo brzo osoba gubi osećaj da situaciju “drži pod kontrolom”, pa se ponovo javlja potreba da se izvedu. Nekad čak i više puta u toku dana.
Imajući u vidu stalnu potrebu za njima, mnogi kompulzije kod OKP-a upoređuju sa zavisnošću. Sa jedne strane dovode do privremenog rasterećenja anksiznosti, dok dugoročno posmatrano podstiču održavanje opsesivno – kompulsivnog poremećaja. Osoba se plaši da prekine sa njihovim upražnjavanjem, jer je svesna da će to pojačati anksioznost, što neminovno zahteva suočavanje sa svojim iracionalnim strahom.
Koje su najučestalije kompulzije kod OKP-a?
Kompulzivno ponašanje ide zajedno sa odgovarajućom opesijom.
Najčešće je ritualno pranje, tuširanje i čišćenje. Kako je povezano sa strahom od zaraze postoji potreba da se zaštiti od bakterija, prijavštine ili otrovnih materija. Zbog čega ovu kompulziju, neretko, prati i izbegavanje rukovanja, dodirivanje kvaka na vratima ili bilo kog predmeta koji predstavlja izvor zaraze. U ekstremnim slučajevima osoba ne želi uopšte da izađe iz svog doma.
I dok je pretereno čišćenje karakteristična kompulzija za žene, proveravanju su skloniji muškarci. U njenoj osnovi leži patološka sumnja da će izazvati štetu ili dovesti do povreda dragih ljudi, pa su spremni da se više puta vrate u stan kako bi proverili da li je šporet ugašen i izbegli požar ili, pak, da iznova proveravaju da li su vrata zaključana da bi se oslobodili opsesivnih misli u vezi sa pljačkom.
Treća na listi prinudnih radnji jeste brojanje. Ova prinudna radnja se manifestuje potrebom za brojanjem do određenog broja ili ponavljanjem reči određen broj puta.
Kompulzivno ponašanje je rešiv problem. Koliko će vam vremena trebati da se oslobodite opsesivnih misli i ponavljajućih radnji zavisi od vaše upornosti i spremnosti da prihvatite pomoć i savete psihološkog savetovališta Sana.
Pročitaj Više
Zašto su izvinjenja i važna i teška
Izvinjenja leče!
Izvinjenja nisu samo važna za primaoca. Ona imaju blagotvorni efekat i na osobu koju ih izgovara. Zapravo, stručnjaci naglašavaju da nesposobnost ili nedostatak želje za izvinjenjem pokazuje manjak samopouzdanja koji vodi ka mentalnoj stagnaciji.
Nasuprot tome, spremnost da se prihvati odgovornost je odraz jake ličnosti koja je svesna svojih postupaka. Samim tim spremna da o tome iskreno razgovara kako bi rešila nastao konflikt, ali i sprečila Izvinjenja su neophodna u životu svakog čoveka.
Niko nije savršen, ma koliko se trudimo da stvari radimo pravilno, u pojedinim situacijama greške je nemoguće izbeći. I dok neke olako shvatamo, druge teško zaboravljamo, ne želeći da ih oprostimo, pa ne čudi zašto je izgovaranje reči: „Žao mi je“ danas postalo pravi izazov.
Možda niste svesni, ali upravo je ova rečenica jedna od čestih koju čujemo u toku dana. Izvinjavamo se kada slučajno nekog udarimo u prolazu, kada prekinemo nekog tokom razgovora, kada nismo primetili da starija osoba iza nas stoji u redu u marketu…
I dok se izvinjenja u ovakvim, trivijalnim situacijama, vrlo lako izgovaraju, kada zaista postoji opravdani razlog za njih ona, neretko, izostaju.
Zašto je reći: “Izvini”, teško, ali i veoma važno otkriva vam psihološko savetovalište Sana.
Da li su ona odraz slabosti?
Ma koliko bili realni, često ne želimo da priznamo da smo pogrešili. Složićete se, nije nimalo zabavno da prihvatite pred drugima da niste u pravu. Mnogima nedostaje empatija da prihvate osećanja ili perspektivu druge osobe, što izvinjenje čini praktično nemogućim.
Drugima, pak, na tom putu stoji ego. Tako da traženje oproštaja posmatraju kao poniženje i opasnost da će izgubiti svoju moć i status. Ovakav stav često proizilazi iz vaspitanja. Naime, stilovi roditeljstva, koji su usmereni isključivo na kritiku i autoritet odraslih, u kasnijim godinama imaju za posledicu izbegavanje preuzimanja krivice.
Ipak, u većini slučajeva izgovaranje izvinjenja se smatra znakom slabosti, jer njime pokazujemo da smo ranjivi. To je sasvim tačno, ali i neophodno za građenje i očuvanje zdravih veza, što bliskim ljudima u okruženju daje sigurnost, jer mogu da vide da vam je do njih iskreno stalo. Na kraju, činiti pravu stvar je važnije nego biti izričito u pravu!
Imajući ovo u vidu možemo slobodno da kažemo da tako mala, a opet teška reč “izvini” ima neverovatnu psihološku i socijalnu moć na mentalno zdravlje čoveka.
Izvinjenja se ne podrazumevaju!
Nažalost, mnogi su mišljenja da i prećutno opraštanje ima efekta. Što je pogrešno!
Čak ni ono koje je indirektno iskazano, davanjem poklona, posvećivanjem pažnje ili na neki drugi način, nije pravo izvinjenje.
Izvinjenja moraju da budu jasno i direktno izrečena, bez ironije i sarkazma. Takođe, ne treba da sadrže opravdanje i izgovor za učenjeno ili neučinjeno. Jedino takva su odraz iskrenog kajanja i obećanja da se tako nešto neće više ponoviti.
Ukoliko i dalje ne umete da pokažete izvinjenje, niti da se suočite sa posledicama grešaka potražite pomoć diplomiranog kliničkog psihologa Mr Ane Gligorić.
Pročitaj Više
Melatonin – Hormon koji utiče na fizičko i mentalno zdravlje
Melatonin je hormon koji u mozgu luči epifiza (pinealne žlezda). U manjim količinama proizvode ga i epitelne ćelije, ćelije koštane srži i limfociti. Takođe, lučenje se obavlja u crevima kada su prazna. Sreće se i u pojedinim namirnicama, kao što su sok od višnje, orašasti plodovi, kukuruz, pirinač, paradajz, brokuli, špargla, jagode, maslinovo ulje.
Ime melatonin potiče od grčke reči melas, što u prevodu znači “crno”. Time je ukazana njegova veza sa mrakom, tj. noćnim satima, zbog čega se naziva i “hormon spavanja” ili “Drakula hormon”. Poznat je i pod nazivom “hormon mladosti”. Razlog za to leži u otkriću da se njegova koncentracija u organizmu tokom godina života smanjuje.
Koji značaj ima melatonin na fizičko i mentalno zdravlje čoveka otkriva vam psihološko savetovalište Sana.
Melatonin reguliše naš unutrašnji sat
Glavna uloga melatonina je da nam obezbedi zdrav i okrepljujući san. Naime, ovaj hormon pomaže mozgu da odredi koje je doba dana, registrujući signale iz prirode, tj. sunčeve zrake, svetlo i toplotu. Na taj način omogućava telu da se pripremi za spavanje.
Upravo se zato nivo melatonina u krvi povećava predveče i dostiže maksimum tokom noći. Koncentracije oko ponoći mogu biti i do 10 puta veće od dnevnih. Da bi u jutarnjim časovima počelo postepeno opadanje koje se nastavlja u toku dana, sve do večeri.
Nažalost, ravnoteža u koncetraciji hormona je kod mnogih ljudi poremećena. Posebno kod onih koji rade noću ili usled letenja često menjaju vremenske zone, mada nije redak slučaj da problem u balansu nivoa izazove i veštačko osvetljenje koje dolazi od navike spavanja pokraj upaljenog televizora, kompjutera, kao i bilo kod drugog izvora svetlosti koji remeti ostvarivanja potpunog mraka tokom noći. Sve ovo utiče na regulisanje normalnog ciklusa spavanja i cirkadijalnog ritma.
Hronična neispavanost kao posledica nedostatka melatonina
Svima je dobro poznato da je miran san osnova za zdrav život. Samim tim narušena koncetracija melatonina dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Problemi sa snom, insomnia, u slučaju da dugo traju, negativno deluju na moždane funkcije, pa su poremećaji raspoloženje, razdražljivost, pad koncentracije i zaboravnost tipične posledice nesanice. Međutim, vremenom u opasnost dolaze delovi mozga koji kontrolišu govor, pamćenje, racionalno zaključivanje, planiranje i osećaj za vreme. Tako da smanjena koncentracija melatonina indirektno utiče ne samo na kognitivno funkcionisanje, već i na emocionalno, stvarajući pogodno tlo za razvoj psihičkih tegoba, kao što su depresija i anksioznost.
Važnost očuvanja lučenja i funkcija melatonina
Iako se melatonin vezuje najčešće za spavanje, on ima višestruki značaj, pre svega, učestvuje u regulaciji aktivnosti enzima i hormona koji su povezani sa metabolizmom. Zapravo, bez njega ne bismo znali kada smo gladni i žedni, kao i kada trebamo ići u toalet.
Ujedno, melatonin je ključni deo imunog sistema, jer oslobađa organizam od viška slobodnih radikala. Time nas štiti od prehlada, virusa i infekcija, ali i od migrene, kardiovaskularnih bolesti, srčanog i moždanog udara. Najnovija istraživanja pokazala su da ima važnu ulogu u sprečavanju pojave raka, Parkinsonove i Alchajmerove bolesti.
Ukoliko imate problema sa snom, psihološko savetovalište Sana vam može pomoći. Pored savetovanja uživo postoji i mogućnost skype psihološkog savetavanja.
Pročitaj Više
6 razloga zašto je smeh najbolja terapija
Smeh je najbolji način da sebi popravimo dan, ali pored toga on ima i velike benefite na naše kako fizičko, tako i mentalno zdravlje.
Svako od nas je osetio nekada anksioznost i napetost, posebno u vremenu u kojem živimo, oni su na žalost, deo naše svakodnevnice.
Ispostavilo se da iza narodne izreke „Smeh je najbolji lek“ zaista stoji istina.
Smeh opušta celo telo, on je nešto poput unutrašnjeg džoginga i blagotvoran je za sve organe.
Najzdraviji odgovor na život, stres i sve ono što nas okružuje je smeh.
Nedavne studije su pokazale da smeh bukvalno ima lekovita svojstva.
Psihološko savetovalište Sana vam otkriva kojih je to 6 razloga zbog kojih bi trebalo da počnete da se smejete.
Smeh je zarazan
Kada se osećate mentalno loše najbolji način je da podelite zajedničke trenutke sa bliskom osobom i smejete se!
Smeh poboljšava odnos sa partnerom i samim tim problemi u partnerskim odnosima se lakše prevazilaze. Sa druge strane pomaže mozgu da pokrene proizvodnju endorfina koji je još poznat kao hormon sreće.
Poboljšava odgovor organizma na stres
Kada se smejete dolazi do kontrakcije mišića, što poboljšava protok krvi kroz organizam i oksigenaciju.
Na taj način stimuliše srce i pluća da bolje rade i pokreće osobađanja endorfina koji pomaže da se osećate opuštenije i fizički i emocijalno.
Smeh jača imunitet
Smehom se pokreću T – ćelije ili takozvane prirodne ćelije ubice koje kada se aktiviraju stvaraju jak odbrambeni mehanizam tela na različite vrste bolesti uključujući i ćelije raka.
Smeh povećava otpornost organizma
Mentalna otpornost organizma je sposobnost da neuspeh doživljavamo kao prirodni napredak ka uspehu, a ne kao negativan ishod.
Ljudi koji su izdržljiviji su srećniji i uspešniji. Sposobnost prepoznavanja grešaka bez ljutnje ili frustracije igra važnu ulogu u razvoju otpornosti i mentalne jačine.
Smeh nam omogućava da greške prepoznamo i shvatimo da su one kao takve deo ljudskog bića.
Jak saveznik u borbi protiv depresije
Studije pokazuju da je smeh odličan način da se prevaziđe depresija.
Nezadovoljstvo veoma lako može postati obrazac ponašanja i razmišljanja ako povremeno ne damo oduška sebi i ne poradimo na njegovom prevazilaženju.
Budući da sami svoj život uređujemo, ne treba da dopustimo da budemo žrtva, već da na život gledamo sa vedrije strane. Čak i prisilan smeh dovodi do oslobađanja neuropeptida i dopamina, hormona koji poboljšavaju naše raspoloženje.
Smeh ublažava bol
Smehom se ublažava bol. Ljudi koji se smeju i pozitivno su raspoloženi imaju veći prag tolerancije na bol.
Naravno da on nije čudotvorni lek i rešenje za sve probleme, ali može pomoći da se nelagoda lakše prevaziđe.
Uvedite u svoje rutine više šetnji, druženja, vežbajte jogu i ukoliko mislite da ne možete samostalno da prevaziđete problem, obratite se psihologu.
Tu smo da vam pomognemo da na život i probleme koje on nosi sa sobom, gledate sa vedrije strane.
Pored savetovanja uživo, postoji mogućnost skype psihološkog savetovanja, što je veoma značajno zbog pandemije virusa Covid 19.
Pročitaj Više